Jedan istraživački tim kojega su vodili znanstvenici Sjeverozapadnog sveučilišta (u Evanstonu, (am. sav. drž. Illinois), načinio je dosad najbolju sliku jedne na smrt osuđene zvijezde prije no što je ona eksplodirala.
NASA-in Institut za nauku o egzoplanetama (NExScI), koji deluje pri Kalifornijskom tehnološkom institutu (Caltech) u Pasadeni, zvanično je potvrdio da broj egzoplaneta, planeta izvan Sunčevog sistema, sada iznosi više od 6.000. Ovi podaci se ne temelje na pojedinačnom otkriću, već se broj ažurira kontinuirano, kako naučnici širom sveta potvrđuju nove planete.
U tri sata ujutru, iznad pustinje u Tunisu, oblaci su se razišli i otkrili vedro nebo. Tada su astrofotografi Makrem Larnaout i Hafedh Driss uspeli da zabeleže redak prizor — zelenu kometu Lemmon (C/2023 A3), koja je prolazila kroz sazvežđe Device i bila vidljiva sa južne hemisfere.
Johan Kepler je bio nemački astronom koji je početkom 17 veka formulisao čuvena tri zakona kretanja planeta, a njegove ideje I način razmišljanja, utemeljile su ga kao jednog od osnivača moderne astronomije I kao ključnu figure naučne revolucije. U ovom videu govoriću o tome kako je Kepler došao do otkrića ova tri zakona, i videćemo šta svaki od njih zapravo govori o kretanju nebeskih tela.
Trinaestog oktobra 2025. godine, SpaceX je ušao u istoriju potpunim uspehom jedanaestog test leta svoje mega-rakete Starship. Bio je to ključni trenutak koji je potvrdio da je dizajn sazreo i da je sposoban za kompleksne manevre, od lansiranja do preciznog spuštanja oba stepena u okean (splashdown). Ovaj let je predstavljao kulminaciju godina iterativnog testiranja i inženjerskih proboja.
Ah, opet je noću iz četvrtka na petak bila jaka aurora, a u Bratislavi je, naravno, bilo oblačno i kišovito... pa je nisam uspeo da vidim i fotografišem.
Kada u tamnoj noći pogledamo u nebo, lako je osetiti strahopoštovanje. Svetlosna traka naše galaksije, Mlečnog puta, prostire se preko nebeskog svoda kao podsetnik na naše mesto u kosmosu. Ona je naša kosmička postojbina, vrtlog stotina milijardi zvezda koji zovemo domom, a opet, ona je samo jedna jedina zvezda prašine u nezamislivoj kosmičkoj oluji.
Tri godine otkako je počeo promatrati svemir, najnapredniji teleskop koji je čovječanstvo ikad poslalo u orbitu već je preoblikovao način na koji razumijemo kozmos. Od zaklonjenih atmosfera dalekih egzoplaneta do prvih galaksija koje su se pojavile nakon Velikog praska, Svemirski teleskop James Webb nije samo ispunio očekivanja — nadmašio ih je u svakom pogledu.