Američki pionir informatičke tehnologije i tvorac korporacije Intel, Max Pavlevsky umro je 05. svibnja u svom domu na Beverly Hillsu od srčanog udara.

Max Pavlevsky utemeljitelj Intela

Pavlevsky, rođen 24. lipnja 1924. u Chicagu dijete je Ruskih izbjeglica u SAD, kao najmlađe od troje djece u familiji. Prije odiseje u svijet elektronike i informatike učestvovao je u II svjetskom ratu gdje je radio i na projektu atomske bombe. Nakon završena osnovnog obrazovanja jedno je vrijeme volontirao u vojnom zrakoplovstvu SAD da bi kasnije obrazovanje nastavio na sveučilištima u rodnom gradu, Yaleu i Berkeleyu. Vojno-civilna karijera odvela ga je i do Nove Gvineje gdje je služio u jedinicama zaduženim za primjenjenu elektroniku. Godine 1961. Pavlevsky napušta Packard Bell kako bi oformio Scientific Data Systems namijenjen izgradnji malih i srednjih računala za potrebe kompanije Xerox. Krajem šestdesetih od vlastite zarade na ovom projektu kreće s projektom Intel. Okuplja vrhunske stručnjake na polju elektronike i informatike te se Intelovi procesori tijekom godina nameću kao vodeći proizvodi u svijetu. Računala većine čitatelja ovog teksta pogonjena su upravo Intelovim proizvodima. Otišao je čovjek kojem umnogome dugujemo svijet „nula i jedinica“ kojime se svakodnevno koristimo, a upravo zahvaljujući brzim procesorima većina nas i ne zna koliko milijuna ili milijardi računskih operacija tijekom i najmanjeg rada na računalu rade „elektronički potomci“ Pavlevskog i njegovih suradnika.

Pavlevsky je više nego zaslužan za postojanje računala, procesori na kojima je radio strojni jezik računala milijardama operacija u sekundi pretvaraju u razumljiv okoliš za čovjeka

Zanimljivo je spomenuti njegovu izjavu za Los Angeles Times iz 2008. u kojoj kaže kako on sam nema niti računalo niti mobitel! S vremenom postalo mu je jasno da se računala više ne koriste samo za rad i istraživanja već da su računalne igre i posebice internet kontakti postali socijalno neželjena supstitucija osobnih kontakata. On sam nije htio biti dio virtualne zajednice otuđene od stvarnog svijeta.

Krajem osamdesetih prispio je na Forbesovu listu 400 najbogatijih amerikanaca s više stotina milijuna dolara na računu. Ženio se pet puta a iz tih brakova rodilo se šestero djece.