Povodom Dana Kozmonautike za naš portal ekskluzivnu izjavu daje Gosp. Matvej Sidorov, voditelj protokola, ataše Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu

Dvanaestog aprila sada već pomalo daleke 1961. godine u bespućima Rusije, na lokaciji koja nije bila zabilježena ni na kartama, započeo je novi dan. Malo je ljudi tada znalo da će se na današnji dan prije 59 godina svijet zauvijek promijeniti. U osam sati i sedam minuta po našem vremenu na raketodromu Baikonur uz tutnjavu raketnih motora ka nebu se uzdizala velika raketa. Devet minuta kasnije, svemirski brod Vostok-1 sa kozmonautom Jurijem Gagarinom jurio je brzinom od preko 28.000km/h oko Zemlje. Tajnoviti svemirski program, nepoznata ekipa kozmonauta i raketnih inženjera nakon 108 minuta Gagarinova leta u svemiru postati će prva vijest na čitavom planetu. „On je gore“, riječi su kojima je svijet bio i začuđen i prestrašen i oduševljen. Čovjek je otišao na nebo i uspješno se vratio. Gagarin (1934.-1968.) je tako postao prvi čovjek svemirske ere čovječanstva, iza njegovog imena krije se veliki broj znanih i neznanih ljudi koji su dali svoj obol svemirskim tehnologijama. On je postao kruna poznate misli Ciolkovskog; „Čovjek neće zauvijek ostati u svojoj kolijevci“. 

Prošle je godine u Puli prvi puta organizirana manifestacija Dan Kozmonautike. Uz inicijatore iz Astronomske udruge Vidulini, više je institucija sudjelovalo u organizaciji događanja koje je udomila Ružica Jakovljević u velikoj sali njezina restorana „Blue Shell“ na ACI marini koja je bila prepuna uzvanika iz petnaestak zemalja svijeta. COVID-19 onemogućio je planirane aktivnosti za ovu godinu. 

Za naš portal voditelj protokola, attaše Veleposlanstva Ruske Federacije Gosp. Matvej Sidorov uputio je riječi potpore i nade kako ćemo naredne godine, na šesdesetu obljetnicu Gagarinova leta u svemir, biti zajedno u stvarnom, realnom svijetu te i u Puli dostojno obilježiti dan koji je promijenio svijet.

Evo što je za naš portal na postavljena pitanja rekao Sidorov;

1. Kako je Gagarinov let utjecao na Rusko, tadašnje Sovjetsko, društvo u cjelini?

Premlad sam kako bih se osobno sjećao tog značajnog dana - 12. aprila 1961., ali prema pričama mojih djedova i baka bilo je to veliko oduševljenje za svih. Ne samo za sovjetske građane nego za cijeli svijet jer je Gagarinov let postao simbol prijelaza u novo, svemirsko  doba. Simbol tehnološkog napretka čovječanstva koji je okupio ljude, pružio  im nove mogućnosti. Mislim da su ljudi to shvatili i zato su taj dan osjećali kao zajedničku, radosnu pobjedu.

2. Koliko je put u svemir (svemirske tehnologije) pozitivan za razvoj znanosti i tehnike u Rusiji ali i svijetu?

Nisam stručnjak za svemir i tehnologiju, ali kao diplomat vidim u ovome golemi potencijal za razvoj našeg društva. Kroz satelitsku komunikaciju postajemo bliži jedni drugima, razmjenjujemo iskustva, brže reagiramo na događaje u različitim dijelovima planete. A to je samo mali dio mogućnosti koji nam pruži svemir. Također zahvaljujući istraživanjima u području kozmonautike poboljšavamo svoj život na Zemlji: testiraju se nove slitine, nove tehnologije - laseri, solarni paneli i još mnogo toga - sve to smo dobili upravo zbog napretka u kozmonautici.

3. Rusija gradi novi raketodrom na dalekom istoku, gradi nove rakete, nove svemirske brodove s posadom, kada možemo očekivati prvi let kozmonauta zasnovan na ovim tehnologijama?

Poznato je da će s novog kozmodroma na Dalekom istoku lansirat svemirski brod nove generacije "Orel" (Orao) koristeći napredne tehnologije. Namijenjen je za letove do orbite oko Zemlje i za letove do Mjeseca. Sada započinjemo pripremati posadu za njega te očekuje se da će Orel krenuti za Međunarodnu svemirsku postaju 2025. godine, testni letovi obaviti će se već od 2023. godine.

4. Kakvi su planovi Ruske Federacije po pitanju slanja letjelica na Mjesec, Mars i Veneru u periodu 2020.-2030.?

Prema riječima Dmitrija Rogozina (Generalni Direktor Ruske Svemirske Agencije „Roskosmos“) tijekom 2020. godine Vlada Ruske Federacije razmotriti će novi Opći državni program svemirske aktivnosti u razdoblju od 2021. do 2031. godine. Koliko znam ovaj dokument uključuje i Program za ljetove na Mjesec svemirskim  brodom „Orel“. Osim toga Rusija je pokrenula konstrukciju rakete superteške klase  „Jenisej“. Roskosmos sudjeluje u slanju Marsohoda (Marsovog rovera) i Mars landera u misiji „ExoMars„ u 2022. Usto Roskomos priprema letjelicu i lander u okviru zajedničkog projekta Roscosmos - NASA pod nazivom Venera-D. Očekuje se da će Venera-D biti lansirana na raketodromu „Vostočnij“ na dalekom istoku u razdoblju od 2026. do 2031. godine.

5. Kako Rusija gleda na utjecaj svemirskih tehnologija i istraživanja u smislu poticaja mladim naraštajima da svoje obrazovanje i zanimanje odaberu u smjeru prirodoslovnih znanosti, tehnologija i tehnikei pri tomu budu izvrsni, svojevrsni nositelji razvoja društva u cjelini?

Ruska Federacija svemirsku tehnologiju ocjenjuje kao vrlo obećavajuće područje. Kao dokaz ima brojne institucije za edukaciju stručnjaka u ovom smjeru. Počevši od sveučilišta – na primjer, sveučilište Bauman, Moskovski zrakoplovni institut (MAI), Moskovski institut za automobile i ceste (MADI) i mnoštvo drugih diljem zemlje – veoma su prestižni te se visko cijene u Rusiji i u drugim državama. Nakon neophodne obuke studenti mogu ići prema kvotama na jedno od 71 poduzeća vezanih uz svemirske tehnoligije i istraživanja. Tamo ih čeka dodatna praksa i trening te strogi izbor za ulazak u svijet svemirskih programa. A mi ćemo očekivati nove podvige koje bismo jednog dana mogli usporediti s velikim danom;   12. aprila 1961.