istaknuta
Zvjezdarnica Apollo i sunčani sat Sagitta Borealis. © Foto: Dunja Županić

Jeste li znali da je zvjezdarnica Apollo trenutno najslađa zvjezdarnica na svijetu? Niste? E pa sada znate. Pogledajte slike i sve će vam odmah biti jasno. Mljack! 😊

tresnje1
Trešnje oko zvjezdarnice Apollo

tresnje2
Najslađa zvjezdarnica

tresnje3
Zvjezdarnica okružena trešnjama

tresnje4
Kroz trešnje do zvjezdarnice

tresnje5
Ispod trešanja do zvjezdarnice Apollo

Nakon ovakvog uvoda moram vam napisati i pokazati još nekoliko novosti iz zvjezdarnice Apollo. Kako tehnologija napreduje, tako se i astronomski instrumenti poboljšavaju. Jedan od njih je i astrokamera. Da bi moja astrokamera ZWO ASI 462MC mogla raditi punim režimom za koji je konstruirana, potrebna joj je veza s brzim računalom. Na računalo se priključuje putem USB 3.0 priključka, a on je osjetljiv na dužinu kabla. Dobro radi s originalnim kablom duljine 2 metra. Sve što je duže od toga, degradira mogućnosti kamere. Brzina prijenosa podataka koje kamera šalje drastično pada ako je kabl dulji. A meni treba barem 3 metra kabla. 

ASI462MC
Astrokamera ASI462MC u fokuseru teleskopa

S obzirom da je kamera u teleskopu koji je na stupu u zvjezdarnici, do računala na stolu treba malo više kabla od 2 metra. Proizvođač kamere je to zamislio za terenske uvjete rada kada teleskop postavite negdje na livadu i odmah do njega stavite laptop. No, rad u zvjezdarnici zahtijeva malo duži kabl. I tako sam se ja borio oko isprobavanja raznih USB 3.0 kablova i ništa što je dulje od 2 metra nije radilo zadovoljavajuće. Gubili bi se frameovi, praznio se međuspremnik, ispadalo iz rada na pola snimanja i slično. Vrlo iritirajuće. I onda sam se požalio na Astroforumu na tu situaciju. 

roline2
Aktivni USB 3.0 kabel

 

I tamo su me upoznali s jednom novotarijom koja se zove – aktivni USB 3.0 kabel. Zahvaljujući kolegi astroforumašu koji mi je poslao takav kabl duljine čak 5 metara, problem je bio riješen. Sada kamera radi punom brzinom, frameovi se samo slažu, gigabajti iz kamere naprosto jure kablom na brzi disk računala. U prosjeku se tijekom jedne minute snimanja snimi preko 10 GB podataka. Onda znate kolika je to protočnost. Snimanje Sunčevih pjega traje 3 minute i tako barem po dva puta za svaku grupu pjega. I za čas se nakupi 100-200 GB snimaka. E sada, kopiranje tih podataka na prijenosni HDD traje i do sat vremena, ovisno o tome koliko se materijala snimilo. I to preko USB 3.0 priključka. A on se nalazi na prednjoj strani računala. Tu je najdostupniji. 

roline1
Aktivni USB 3.0 kabel dužine 5 metara

I tu sam priključivao kameru. I to je bila slaba točka. On je jednim kratkim kablom spojen na matičnu ploču računala. Preko njega čak ni aktivni USB kabel nije htio raditi. Onda sam to sve priključio direktno na USB 3.0 priključak matične ploče na stražnjoj strani računala. I tada je sve poletjelo. Zaključak – za brze periferne uređaje uvijek koristite direktni priključak na matičnu ploču, izbjegavajte dodatne priključke koji dođu s kućištem. No, za kopiranje podataka i taj će raditi kako treba, samo malo sporije od onoga iza kućišta. I tako sam opet naučio nešto novoga. 

racunala
Računala zvjezdarnice Apollo. © Foto: Dunja Županić

Zašto vam sve to sada pišem, pitate se? Zbog dvije stvari. Jedna je da sam morao testirati aktivni kabel, a kako drugačije nego snimati Sunčeve pjege koje su se opet pojavile. A pojavile su se na zanimljivom mjestu. Drugi razlog je da sam iskoristio privremeno malo hladnije vrijeme i napokon napravio kvalitetno sjenilo za zaštitu od sunca prilikom izrade crteža Sunčeve fotosfere. Do sada sam koristio običan karton od stare kutije kojega sam privremeno sklepao prije… paaa… osam godina. Što reći osim, ili sam ja bio lijen, ili je karton bio vrlo kvalitetan. Ja bih rekao, oboje. 😊

staro_sjenilo1
Staro kartonsko sjenilo vjerno me služilo osam godina

staro_sjenilo2
Ovako je izgledalo staro sjenilo na teleskopu

No, kada sam kupio kuhinjski hladnjak, on je došao u golemoj kutiji, koju sam odmah izdvojio jer je bila prekrasna, velika, baš za sjenilo i još koječega. I to sam sada iskoristio za izradu kvalitetnog sjenila. Sjenilo se stavi preko optičkih cijevi oba teleskopa kako bi iza njega bila sjena, a to je ono što je potrebno da bi se sitne pjegice mogle jasno vidjeti na projekcijskom zaslonu teleskopa. Svaku od njih treba olovkom ucrtati u predložak projekcijskog zaslona. Što bolja sjena, to bolja slika. 

novo_sjenilo
Novo sjenilo

2030-112-2022
Crtež Sunčeve fotosfere pomoću kojega mjerimo aktivnost Sunca

Veliki karton sam presvukao s prednje strane zlatnom zaštitnom folijom kako bi što bolje reflektiralo sjaj sunca, a zadnju stranu, gdje je sjena, obojao sam matiranom crnom bojom u spreju kako bi bilo što manje refleksije svjetlosti. Kada se postavi projekcijski zaslon s predloškom za Sunce, onda se to sve još prekrije crnim najlonom ili recimo krpom i tako dobijemo odličnu svijetlu i kontrastnu sliku na kojoj vidimo i granulaciju u Sunčevoj fotosferi, odnosno površini Sunca. Ja koristim crnu najlonsku vreću za smeće od 180 litara. Jeftine su i nije nikakva šteta ako se propali. Da, da, Sunce časkom propali rupu ako ne pazite i vreća dođe preblizu okularu koji projicira sliku Sunca. Nepogrešivo ju spali i odmah se stvori smrdljivi oblačak plavičastog dima. Zato morate biti oprezni kod promatranja Sunca. Na slikama možete vidjeti kako to izgleda. Kako izgleda kada Sunce zapali recimo papir, možete vidjeti u ovom filmiću.

novo_sjenilo1
Novo sjenilo na teleskopima

 

novo_sjenilo2
Zadnja strana sjenila

 

novo_sjenilo3
Novo sjenilo u akciji

projekcija1
Projekcija Sunca na zaslon

projekcija2
Projekcija Sunca na zaslon u dobroj sjeni

projekcija3
Odlična kontrastna slika projekcije

ASI462MC_2
Astrokamera u fokuseru teleskopa

ASI462MC_1
Astrokamera u fokuseru teleskopa. Vidi se i aktivni USB 3.0 sklop.

A sada nešto i o snimcima koje sam spomenuo. Zahvaljujući brzoj astrokameri snimao sam dijelove Sunca kako bih vidio radi li sve kako treba. I evo što se snimilo. Inače, radi ovakvih malih pjega ne bih trošio vrijeme na snimanja, no kako sam radio probna snimanja, poklopilo se da se na rubu Sunčeve ploče vide pjege i ogromna „polja“ fakula, usijanih oblaka vodika u Sunčevoj atmosferi. Kud ćeš bolju kombinaciju. I eto, sada možete vidjeti i to. Inače obožavam kada su pjege na rubu Sunca, onda se vide najljepši kadrovi za snimanja. To je pomalo i detektivski posao, snimanjima možemo pronaći pjege koje se inače dosta teško vide jer im je površina u doglednici vrlo mala. Jednostavno se „utope“ u sjaju Sunca. Osim toga, uz sam rub Sunca najviše se vidi treperenje slike koje onda „pojede“ takve sitne detalje. No kamera ih uredno zabilježi pa se obradom mogu izvući na vidjelo. 

Sunce1
Sunce 11.6.2022. godine

Sunce2
Sunce 12.6.2022. godine

Sunce3
Sunce 13.6.2022. godine

Pjege5
Sunčeve pjege na istočnom rubu Sunca

Pjege6
Svijetle fakule, usijani oblaci vodika, oko Sunčevih pjega

Pjege4
Dvije male Sunčeve pjegice skrivaju se u polju oblaka fakula na zapadnom rubu Sunca

Pjege3
Sunčeve pjege i granulacija, konvekcijske struje plazme u konvektivnoj zoni Sunca, neposredno ispod fotosfere Sunca

Pjege2
Sunčeve pjege “izbliza”. Vide se oblaci fakula i vlaknasta struktura penumbre (polusjene) pjega, kao i granulacija u fotosferi Sunca.

Pjege1
Još jedan lijepi pogled na Sunčeve pjege, fakule i granulaciju

I tako se testiranje kamere i kabla pretvorilo u pun pogodak, snimio sam nešto što inače ne bih. I da, imao sam i nekoliko proleta aviona između teleskopa i Sunca, no nisam ih snimio. Kako to Murphy zna napraviti, to se dogodilo prilikom podešavanja fokusa, prtljanja s kablovima, namještanja kadrova i slično, kada kamera nije bila u modu snimanja. No to kod mene nije rijetkost, puno puta mi je avion proletio kada sam izrađivao crtež Sunčeve fotosfere. Kao i ptice, bube i slične lepršave stvarčice oko nas. I to bi bilo to. Neću vas više daviti. Čekam da se opet dogodi nešto zanimljivo pa ću to onda opisati, uslikati, nacrtati ili snimiti video o tome. A do tada, želim vam vedro nebo. 😊

 
Danijel Reponj
Author: Danijel Reponj
DANIJEL REPONJ Valsnik i urednik popularnog astronomskog sajta Zvjezdarnica.com. Danijel o sebi: http://www.danijel.info/webmaster/index.html zvjezdarnica_com

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • dragant said More
    6-7 novih zvezda godišnje nije malo.... 20 sati ranije
  • Okavango said More
    Ostaje, znači, literarnim marginama... 2 dana ranije
  • dragant said More
    Sećam se da su ta dva leta, 8 i 10,... 2 dana ranije
  • Jozef said More
    Možda bi spisku Apolo letova trebalo... 3 dana ranije
  • selena said More
    Ah, lepog li pitanja. Imam samo nešto... 3 dana ranije

Foto...