Koncept svemirskog aviona Sierra Nevada Corp.
|
Svemirsko doba otpočelo je s Sputnjikom, nastavilo s Gagarinom, kuluminiralo s Apollo slijetanjima na Mjesec i svemirskim postajama u Zemljinoj orbiti. Nedostatak izazova, volje, politike i novca već desetljećima astronautička istraživanja drže u sputanim vodama. No stvari se zadnjih godina pomalo mijenjaju. Dolaskom ili bolje rečeno ulaskom privatnog kapitala u astronautička istraživanja potiho se „iza brda“ valja nova velika revolucija.
Suvremena inačica dizajna svemirkog taksija od prije 40 godina
Nekoliko privatnih tvrtki već je krupnm koracima ugazilo u svemirsku odiseju. U tome ih je zasigurno okuražio NASAin Commercial Crew Development program. Dvije stotine milijuna USD i novi zamašnjak astronautičke revolucije postali su stvarnost.
SpaceX već je uspješno testirao svemirski brod Dragon. Isti će uskoro postati operativan i obavljati redovan teretni promet između ISSa i Zemlje. Kroz 3-4 godine njime bi u izmjenjenoj inačici u svemir trebali krenuti i ljudi. Boeing je u svoj CST-100 uložio značajna sredstva a rezultati nisu daleko. Testiranja su u tijeku a poznato je da se Boeing ne šali. U kategoriji tog dizajna svemirskih letjelica nove generacije još se uvijek nalazi i Lockheed Martinov Orion iako je on primarno bio predviđen u sklopu ukinutog NASAinog programa Constellation. Tu je i pomalo zagonetna tvrtka Interorbital systems koja upravo testira svoj dizajn rakete nosača koja u svemir mora ponijeti kapsulu rudimentarnog ali funkcionanog dizajna. U jednoj od prvih u svemir će letjeti Miroslav Ambruš Kiš iz Zagreba!
Svemir više nije privilegija odabranih već hrabrih
Nekoliko drugih tvrtki odlučilo je svemir pretvoriti u stvarnost „običnog čovjeka“ no uz dijelom modificiran dizajn preskupih i prekompliciranih raketoplana koje NASA upravo povlači iz operativne uporabe.
Ukrajinska letjelica kojom će istarski rover kročiti na Mjesec
Space Adventures, Orbital Sciences, Virgin Galactic, Sierra Nevada Corp., u različitim su fazama izrade umanjenih inačica raketoplana koji svoj izvorni dizajn vuku iz (tada neperspektivnih) projekata svemirskog aviona krajem šestdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U tom financijsko-poduzetničkom duhu treba promatrati i pojedine projekte iz Europe, Rusije, Kine pa čak i Indije. Stremljenja su velika, ulaganja i očekivanja zabrazdila su toliko duboko da novu svemirsku revoluciju više nitko nemože zaustaviti. Let čovjeka u svemir postaje cilj privatnog kapitala.
Boeingov Apollo koncept
U tom svjetlu i mi u Istri smo se priljučili svojevrsnom „Novom robotičkom pohodu na Mjesec“. Astronomska udruga Vidulini u međunarodnom timu SYNERGY MOON radi na izradi Mjesečevog robotiziranog vozila koji bi za dvije godine trebao na našem prirodnom satelitu načiniti svoje prve korake. Svijet je postao globalno selo. Istarski rover biti će lansiran američkom raketom, na Mjesec spušten Ukrajninskom letjelicom a u cijeloj priči privatnika, entuzijasta, stručnjaka nebo nad nama više neće biti granica dostižnosti.
Istraživanja u astronautici nikad nisu bez pogrešaka