Astronautika: misije

Shematski prikaz letjelice i osnovnih znanstvenih instrumenata

Tijekom vikenda izgubljen je svaki radio kontakt s Indijskom robotičkom letjelicom Chandrayaan-1 u Mjesečevoj orbiti. Tijekom subote predstavnici ISRO (Indijska agencija za svemirska istraživanja) objavili su kako je svaki kontakt s letjelicom izgubljen. Naknadni pokušaji njihovih inženjera da na bilo koji način pokušaju poslati novi set zapovjedi letjelici ostao je bez uspjeha. Letjelica predviđena da u Mjesečevoj orbiti funkcionira dvije godine uspjela je u skoro godinu dana odraditi praktično cijelokupni predviđeni posao. Indijski znanstvenici zadovoljni su polučenim rezultatima prve Indijske misije k našem prirodnom satelitu. Od početka svemirske ere, letjelice su se kvarile, otkazivale poslušnost, te to samo po sebi nakon skoro godinu dana rada nije prevelikii gubitak. Ipak očekivalo se kako će Indijski prvijenac izdržati još barem mjesec-dva dana kako bi zajedno s američkim LRO analizirao materijal nakon «torpediranja» mjeseca planirano za kraj rujna. Letjelica je napravila minerološku kartu Mjeseca, odradila foto kartografiranje..zapravo je odrađeno oko 90-95% predviđenog posla. S inžinjerske strane prvijenac je polučio 100% uspjeh za Indiju. Lansiranje, putovanje po složenoj putanji do Mjeseca, zauzimanje tamošnje orbite, korekcije putanje te prijem-predaja telemetrijskih i znanstvenih podataka odrađeni su besprijekorno. Ovom misijom Indija je ušla u klub zemalja koje su sposobne odraditi misiju izvan Zemljine orbite.

1 - Chandrayaan Energetic Neutral Analyzer (CENA) 2 - Moon Impact Probe (MIP) 3 - Radiation Dose Monitor (RADOM) 4 - Terrain Mapping Camera (TMC) 5 - Moon Mineralogy Mapper (M3) 6 - Chandrayaan 1 X-ray Spectrometer (C1XS) 7 - Solar Pane

tkaz rada zapravo i nije došao iznenada i nenajavljen. Još tijekom proteklog mjeseca pojavili su se problemi s fonkcioniranjem senzora visine i orijentacije iznad Mjeseca. Poremećaji putanje uzrokovani time odrazili su se i na kvalitet znanstvenih informacija koje su otada pristizale na Zemlju. Problem je riješen na način da se letjelica orijentirala pomoću zvijezda, što je zahtjevan posao kako za sustav orijentacije i kontrole orbite tako i za računala na letjelici i u svemirskom centru. Smatra se kako je do tehničkog kvara došlo poradi intenzivnog svemirskog zračenja, ali moguće i da je jednostavno došlo do «zamora» materijala. Prije desetak dana iz ISRO je pristigla informacija kako nisu sigurni koliko vremena će još biti u stanju održavati letjelicu operativnom. Sada je misiji došao kraj. Troškovnik projekta procjenjuje se na skromnih 78 milijuna USD. Letjelica je na sebi nosila pet indijskih i šest inostranih znanstvenih uređaja. Električnu energiju ovi su instrumenti dobivali od jednog solarnog panela koji producira 700W/h snage u idealnim uvjetima, znatno manje nego prosječno kućanstvo tijekom redovnih dnevnih aktivnosti.

Još o ovoj misiji

SUNCE OŠTETILO INDIJSKU LETJELICU OKO MJESECA ?
(Astronautika/Misije)

NASA kreće u torpediranje Mjeseca
(Astronautika/Misije)