Akteri najbliže svjetlu reflektora

Najavili smo veliko „peglanje planeta“ koje nam za desetak dana slijedi netom prije izlazaka Sunca. Akteri događanja već su sada na pozornici, vježbaju za konačni obračun 24. lipnja no to nipošto ne znači da oni već sad nisu dostupni za opažanje golim okom. Upoznajmo starletana i starletu koji se nalaze najbliže Suncu a u aktualnom događanju dvoje su od pet planeta koje možemo vidjeti golim okom bez uporabe tehničkih pomagala.

Merkur, u narednim jutrima izlaziti će sve ranije, postajati sve sjajniji,  biti sve višlje na nebu te ćemo ga lako uočiti ispod iznimno sjajne Venere. Kakvi su to svjetovi? Merkur tek nešto veći od Mjeseca, a Venera mrvicu manja od našeg rodnog planeta i jedinog pravog doma našoj civilizaciji, zasad. Ostvari li se proročanska izjava K.E. Ciolkovskog da dijete ne ostaje zauvijek u svojoj koljevci, možda homo tehnikus zaista i napravi svemirske postaje, možda baš onakve o kojima je pisao naše gore list H. Potočnik, pa jednog dana u budućnosti ode u daleki, neistraženi svemir, potražiti sebi slične i naseliti svjetove diljem galaktike..

Merkur, trebalo bi čak osamnaest Merkura da se na vagi izjednače sa masom Zemlje. Promjer mu je 4.880km, a površina mu je najviše nalik onoj na Mjesecu. Kad je najbliže zvijezdi prilazi na svega 46 milijuna km, u drugoj krajnosti od Sunca ga dijeli tek nešto manje od 70 milijuna km. Na dnevnoj strani planeta temperature su 427°C, na noćnoj -173°C, razlika dan noć od punih 600°C. Merkur nema atmosferu, jedan dan (okret oko vlastite osi) traje  177 Zemaljskih dana, dok njegova godina (puni krug oko Sunca) traje samo 88 Zemaljskih dana. DA, za vrijeme jednog Merkurovog dana prođu dvije njegove godine! Nije baš nešto gostoljubivo okružje a i za doć do njega trebaju nam godine..

Venera, sve do pred koje desetljeće smatrana je Zemlji sestrinskom planetom. Nalazi se na gotovo kružnoj putanji oko Sunca, prosječno na 108 milijuna km od zvijezde. Zemlja je samo 20% masivnija od Venera koja je pak s promjerom od 12.100km, tek par postotaka manja od Zemlje. Uz postojanje atmosfere zaista je nalikovala na svijet koji obećava. A onda smo otkrili da je to pakleno negostoljubiv teren. Atmosferu najbolje možemo dočarati kao sumpornu kiselinu u zraku, temperatura na površini i danju i noću jednaka je te iznosi 462°C, atmosferski pritisak od 93 bar kod nas nalazimo samo duboko ispod površine otvorenih mora i oceana. Dan i noć tamo traju po 58 Zemaljskih dana, a Venerina godina punih 225 Zemaljskih dana. Venerijanci tako za vrijeme jedne svoje godine prožive svega dva dana i dvije noći. Naravno mi još uvijek ne znamo postoje li životni oblici na zloj Zemljinoj sestri.

Naša najbolja tehnologija još uvijek ne uspijeva preživjeti više od nekoliko desetaka minuta na Venerinoj površini. Ruski (ex SSSR) i američki landeri na Veneri stoga nimalo ne nalikuju na zanimljive robote kakve viđamo na površini Mjeseca ili Marsa. Javnosti nezanimljivi oblici lonaca i sličnog posuđa jedino je što tamo može preživjeti makar na nekoliko trenutaka prije nego ih Venera uništi. 

Zaključimo, ljepše je ove planete vidjeti rano ujutro na našem nebu nego se usuditi otići tamo, baš kao što je ponekad lijepo vidjeti starletane i starlete ali i ostati čvrsto na svom, ljubaznom, svijetu.