Kliknite na ilustracije

Orijentacijska karta zviježđa Orion (ilustracija načinjena programskim paketom "SkyMap" - Vidulini Observatory - autor karte Marino Tumpić)

Fotografija zviježđa Orion (desno) i Velikog Psa s Siriusom (lijevo) (ilustracija načinjena fotoaparatom Canon S2IS, autori fotografije: Marino Tumpić i Marcela Rasonja - Vidulini Observatory)

Orionova maglica (M42) NASA snimak

NASAin snimak središta maglice M42 (HST galerija slika)

Odlukom UN-a 2009. godina proglašena je Godinom astronomije. Pod sloganom; "Svemir, na Tebi je da ga otkriješ", diljem svijeta astronomi od 02. do 05. aprila provode akcije opažanja nebeskih objekata za građanstvo. Kako zasigurno svi građani neće moći prisustvovati nekoj od terenskih akcija u sklopu velikog projekta "100 sati astronomije" za naše čitatelje donosimo kratko virtualno putovanje noćnim nebom.

Markantno zviježđe zimskom noćnog neba - poznati Orion još će samo kratko vrijeme krasiti naše nebo prije nego što zbog zakonitosti nebeske mehanike postane nevidljiv opažačima iz naših krajeva.

Vodimo Vas na virtualni put prepoznatljivim, velikim zviježđem u kojem se nalazi nekoliko osnovnih sjajnih zvijezda i to; Betelgeuse, Meissa, Bellatrix, Saiph, Rigel i Cursa te Alintak, Anilam i Mintaka smještenim u tkz. Orionovom pojasu. Sve se ove zvijezde nalaze na nekoliko desetaka ili stotina svjetlosnih godina daleko od nas i pripadaju zvjezdanom gradu u kojem živimo - našoj galaktici koju nazivamo i Mliječni Put ili Kumova slama. Nekoliko nakupina međuzvjezdanog plina i prašine svoje pravo lice pokazuje tek kombinacijom suvremene tehnike snimanja i obrade fotografija, no jedna od njih se vidi i golim okom! U dalekozoru pred naše oči izranja prava svemirska rađaonica. Riječ je o zvjezdanom skupu M42 smještenom podno Orionova pojasa. Počesto se naziva i Orionova maglina. Pogled k njemu direktan je prozor u složene fizikalno-kemijske procese iz kojih se rađaju nova sunca. Teleskopima, čak i onim manjeg promjera, u centru ovog preljepog objekta vidimo zrake svjetla šestero novih zvjezdanih beba - pravih sunaca čiji je životni put tek započeo. Ni najjači svemirski i zemaljski teleskopi nemogu potpuno prodrijeti iza međuzvjezdane zavjese plina i prašine koja prekriva ovaj dio neba a istovremeno tvori neke od najčudesnijih prizora svemirskog beskraja čiji smo i mi dio. Ukoliko navečer imate priliku izaći i pogledati iz svjetlosno nekontaminiranih područja prema jugozapadu lako ćete na nebu pronaći markantne zvijezde ovog zviježđa. Nešto niže njih uočiti ćete veoma sjajnu plavu zvijezdu - riječ je o Siriusu, najsjajnijoj zvijezdi vidljivoj s naših prostora i glavnoj zvijezdi u susjednom zviježđu Veliki Pas.

Ukoliko Vas, prilike, ambijent, vrijeme ili štogod omete u tom naumu znajte da ste i Vi ovim malim virtualnim prozorom u svijet beskraja postali dio događanja u sklopu projekta 100 sati astronomije, koji se održava u više od 130 zemalja diljem planete. Očekuje se kako će najmanje milijun ljudi tijekom ova tri dana sudjelovati u raznim događanjima. Čitate li ove retke i Vi ste dio populacije uključene u projekt! No svemir nije samo tijekom ova tri dana dostupan onome tko ga želi otkriti. Svaki dan (ili noć) pod zvijezdama jednistven je i neponovljiv događaj. Stoga - odvojite trenutak vremena, uživajte i zaživite pod iskonskim zvjezdanim nebom, pogledajete prema svjetlucavim točkicama i znajte kako Tamo postoje čitavi svjetovi, neki baš poput našeg..Možda i nas netko od Tamo sada gleda..