Konferencija AKL – Petnica 2025 je održana od 19. do 21. septembra 2025. godine u Istraživačkoj stanici Petnica. Tokom konferencije realizovano je više od 20 predavanja i drugih tačaka programa (ne računajući pozdravne i odjavne govore) tj. 18 predavanja, jedan program za decu te dve večeri astronomskog osmatranja i astrofotografskog snimanja.
Na ovim stranicama objavljujemo snimljena predavanja.
Snimanje, obradu i pripremu snimljenog materijala za objavljivanje na YT kanalu izvršio je Milan Milošević sa PMF Niš.
ODRŽANA PREDAVANJA |
online predavanje
Miroslav FILIPOVIĆ
Per Aspera Ad Astra: Budućnost astronomije je stigla!
Ovo je uzbudljivo vreme za otkrivanje novih astronomskih objekata kroz različite multi-messenger metode. Istraživanja nove generacije, koja obuhvataju čitav elektromagnetni spektar, pružaju značajnu priliku za proučavanje različitih objekata i procesa u obogaćivanju međuzvezdanog medijuma (ISM) elementima. Razmišljamo o našem kosmičkom prošlom, sadašnjem i budućem vremenu.
Posmatranja pomoću SKA pathfinders instrumenata u radio-spekru, zahvaljujući visokoj osetljivosti, otkrivaju nove objekte u našoj i drugim galaksijama. Studije neutrina i gama-zračenja daju odgovore na dugotrajno pitanje u visokoenergetskoj astrofizici: odakle potiču kosmički zraci i ultra-visokoenergetske čestice? Danas se zna da gama-zračenje uočeno iz nekih sredovečnih ostataka supernova (SNR) potiče od udaljenih populacija kosmičkih zraka (verovatno lokalno ubrzanih) koji reaguju s gasom, ali još uvek je potrebno mnogo rada da bi se u potpunosti objasnio tok galaktičkih kosmičkih zraka. Mladi PeV gama-zračeći ostaci supernova zahtevaju drugačije tehnike kako bi se odgovorilo na pitanje o ubrzanju kosmičkih zraka. U tome će nam, između ostalog, pomoći Cherenkov Telescope Array. Pregledaću najnovije naučne rezultate iz različitih novih i osetljivih istraživanja, kao što su ASKA i MeerKAT (radio). Pored toga, tu su i veliki multi-messenger programi posmatranja pomoću XMM-Newton i eROSITA (X-zraci), Herschel i Spitzer (IR), MCELS (optički), KM3NeT i HESS (gama-zraci). Ovo su zlatni dani astronomije. …a možda Zemlja zaslužuje da bude proglašena za Galaktički nacionalni park?
Ko je Miroslav Filipović?
Prof. dr Miroslav D. Filipović je srpsko-australijski astronom, rođen: 1967. Studirao astrofiziku u Beogradu, a posle tri godine studije nastavlja u Sidneju, Australija. Doktorirao 1996. zatim odlazi na postodok studije na Max-Planck Institut za vanzemaljsku fiziku (Nemačka)
Radi na University of Western Sydney (Australija) kao profesor astronomije/astrofizike. Predsednik je Penrith Observatory, narodne opservatorije u Australiji.
Filipović se bavi sledećim temama:
- Supernove i njihova energija
- Astrofizika velikih energija (high-energy astrophysics)
- Planetarne magline, popratne emisije u više frekvencija (radio, optički, X-ray)
- Struktura Mlečnog puta, oblasti formiranja zvezda, interakcije galaksija, aktivna galaktička jezgra
- Život
Fotografija sa predavanja u Petnici
Konferencijom u Petnici organizator tog naučno-popularnog skupa otvara novo poglavlje u svojoj delatnosti. Ipak svestan je da su protekle dve decenije Astronomskog kampa na Letenki udarili temelje novom načinu rada i rado se seća svoje prethodne istorije:
Kratka istorija Astronomskog kampa na Fruškoj gori
Iz istorije Astronomskog kampa na Fruškoj gori: PROGRAMI