„Mi smo građani velikog kosmosa koji je umešan u naše živote,
često neprimetno, ali ponekad i grubo.“
Brian Fields.


Nova studija tima istraživača predvođenog Brianom Fieldsom, profesorom fizike i astronomije na Univerzitetu Ilinois iznosi hipotezu da je supernova udalјena oko 65 svetlosnih godina bila odgovorna za masovno izumiranje živog sveta u kasnom devonu pre 359 miliona godina.

explodingsta
Simulacija supernove čiji udarni talas potiskuje solarni vetar. Plavi isprekidani krug je orbita Zemlje. Ovaj prizor je uvod u katastrofu u kojoj će radijacija opustošiti 70% živog sveta na Zemlji.

Tim se koncentrisao na granicu devona i karbona jer stene iz tog vremena sadrže stotine hilјada generacija bilјnih spora koje kao da su spžene ultralјubičastom svetlošću Sunca, što je dokaz dugotrajnog izostanka ozonskog omotača. Fosilni dokazi ukazuju na pad biološke raznolikosti od 300 000 godina što je uzrokovalo masovno izumiranje između devona i karbona, što upćuje na mogućnost višestrukih katastrofa, možda čak i više eksplozija supernovih. Tim se ograđuje od vulkanizma velikih razmera, udara meteorita, solarnih erupcija, eksplozija gama zraka i globalnog zagrevanje koji takođe mogu da unište ozonski omotač, ali ne u toliko velikom vremenskom periodu.

Obližnja eksplozija supernove, udaljena do 65 svetlosnih godina dugotrajno izlaže Zemlјu štetnim UV, X i gama zracima a nešto kasnije i krhotinama koje ulazi u Sunčev sistem. Moguće je da se dogodilo i više eksplozija supernovih jer se masivne zvezde obično javljaju u grozdovima sa više masivnih zvezda.

periodni sistem

Klјuč za dokazivanja je pronalaženje radioaktivnih izotopa plutonijuma-244 i samarijuma-146 u stenama i fosilima deponovanim u trenutku izumiranja. Ovi izotopi se ne nalaze na Zemlјi, nastaju u eksplozijama masivnih zvezda i jedino odande mogu doći.

Istraživači tek treba da pretraže Pu-244 ili Sm-146 u stenama sa granica devona-karbona. Studija Fieldsovog tima ima za cilј da definiše obrasce dokazivanja da u geološkom zapisu nešto ukazuje na eksplozije supernove.
Rad je objavlјen u Zborniku Nacionalne akademije nauka.

Izvor: PHYSORG

SVE JE FIZIKA
Miša Bracić
MisaBracic portret 

  


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 10 sati ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 18 sati ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 3 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Higsov bozon "stvara" samo oko 5% mase... 5 dana ranije

Foto...