Sjećamo li se priče o putovanju oko svijeta za 80 dana?! Daleka putovanja bila su sve do pred koje desetljeće namijenjena samo avanturistima, bilo onim stvarnim bilo onima iz romana Julesa Vernea. Put oko svijeta danas je zrakoplovna realnost, uz malo potrage za jeftinim kartama po internetu, dostupna dostupna čak i studentskom buđetu.

solarni_avion2
Shematski prikaz letjelice HB-SIA

Pa ipak, vijest da će Bertnard Piccard obletjeti svijet za dvadesetak ili nešto više dana zaslužuje da ju objavimo. Uspije li u tom naumu, Piccard će postati prvi čovjek koji je obletio planetu u specijalno dizajniranom avionu pogonjenom solarnim ćelijama i akumulatorima.

Razni avanturisti uputili su se na svoje odiseje balonima, ultralakim letjelicama, (pre)malim čamcima no dosad nitko nije obletio svijet onako kako je to zamislio Piccard.

Krila solarno pogonjele letjelice nazvane HB-SIA (gradit će ju Solar Impulse) biti će duga 61 m. Konstrukcija izrađena od specijalnih umjetnih materijala imati će masu oko 1500 kg. Za pogon biti će zadužena četiri niskoenergetska motora smještena u posebnim gondolama ispod krila gdje će se nalaziti i akumulatori za pohranu električne energije kako bi letjelica i noću bila operativna. Svaki od motora imati će mogućnost neovisnog rada o drugim motorima, a za učinkovitost raspodjele energije pobrinuti će se računala smještena u centralnoj gondoli. U njoj će biti mjesto za pilota i nužnu avioniku, te sustavi za dugotrajan boravak čovjeka. Pretpostavlja se maksimalna visina leta od 8500 m. Ova letjelica zapravo više nalikuje jedrilicama nego klasičnim avionima, te je stoga nužna velika nosivost krila, a njihova površina s gornje strane projektirana je i za smještaj solarnih panela nove generacije koji mogu dati preko 100 W snage po metru kvadratnom površine. Izrada prototipa HB-SIA je sada u tijeku. Pođe li sve prema planu Piccard bi na let mogao krenuti 2012. godine.

solarni_avion
Prototip HB-SIA namijenjen ispitivanju pojedinih konstruktivnih elemenata

Interesantno je spomenuti kako u ovom trenutku zapravo na svijetu zapravo ne postoji kompletna tehnološka podrška za ovaj podvig. Najveći problem predstavlja noćni let i akumulacija dovoljnih količina električne energije do Sunce drugog jutra ponovo ne obasja solarne panele na krilima letjelice. Nove inovacije i izumi tek trebaju biti ostvareni u narednim mjesecima i godinama kako bi se poduhvat ostvario. Bespilotne letjelice na solarni pogon istraživane su i u vojnim strukturama. Britanska je vojska modelom Zephyr (2007.) uspjela ostvariti 54 sata neprekidnog leta solarno pogonjenog aviona, ali bez pilota!

Pri projektiranoj brzini leta od 50-150 km/h (prosječno oko 70 km/h) letjelici će trebati nešto više od dvadesetak dana za let oko planete. Upravo se u dugom vremenu leta krije najveći problem ovog pothvata! I pored sve elektronike koja će biti ugrađena u letjelicu, čovjekov nadzor ipak je od presudne važnosti. Računa se kako bi dobro istrenirani pilot mogao svoj posao obavljati neprekidno najviše do pet dana. Psihofizička sposobnost pilota biti će posljednja karika koja nedostaje u ovom projektu.

Inače, Piccard i njegov partner Andre Borschberg već imaju iskustva s avanturističkim pothvatima. Upravo je Piccard 1999. uspješno je obletio planet u balonu, no priznaje i sam kako je let solarno pogonjenim avionom znatno veća i neizvjesnija pustolovina, u rangu s onom J. Vernea.



Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži