| Kliknite na ilustracije |
 |
 |
 |
 |
 |
Iz razgovora sa Goranom Hudecom saznajte više o njemu i akciji koju je pokrenu KOSMOPLOV.
Kako se zvao kviz i njegova rubrika u kojoj ste učestvovali. Mislim da je nešto bilo poput 'Pojedinac protiv TV'?
-
Kviz je bio "Znaš - znam", a u okviru njega rubrika "Pojedinac protiv televizije" Tema - Astronautika"
-
Kviz je išao neposredno pred spuštanje na Mjesec, u martu i aprilu (7 emisija) 1969. godine, zato je i postigao tu razinu popularnosti.
-
Činjenica je da sam rastao uz oca - Mladena koji je bio vrstan astronom amater i za mene je teleskop bio dio kućnog inventara. Zaista kao klinac, s 10 godina učestvovao sam u svom prvom znanstvenom istraživanju, za vrijeme totalne pomrčine Sunca 1960. g. mjerio sam temperaturu zraka. Naravno ekspediciju i cijelo promatranje je organizirao moj otac - Mladen. Sredinom 60-tih bio sam na zagrebačkoj Zvjezdarnici, bilo je to mjesto gdje se mnogo i ozbiljno radilo s omladinom i gdje se puno toga moglo naučiti. Recimo, jedan od predavača po letu Marinera IV pored Marsa bio je Gerard Kuiper (da to onaj Kuiper koji je predvidio Kuiperov pojas), vodeći istraživač na tom projektu.
-
Neobičan hobi? Kako za koga, moj otac Mladen je imao punu kuću teleskopa i tu se stalno nešto brusilo. Dakle, bilo bi neobično da se nisam bavio brušenjem zrcala i izradom teleskopa. Logično i moj maturalni rad u gimnaziji bio je o teleskopima, uz tekst izradio sam i modele refraktora i reflektora koji su prikazivali različite konstrukcije teleskopa.
-
Većina tog prljavog dijela posla odrađivana je kod Mladena u njegovom laboratoriju na fakultetu, on je tada upravo osnivao laboratorij za fotoelastiku i bilo je tu prostora i potrebe za optičkim materijalima. A radilo se svagdje, uključivo i oblačnih dana na za ljetovanja na moru.
-
Teško je precizno reći koliko je izrađeno teleskopa, mnogi od njih su pokolonjeni na različite strane svijeta. Najrealinija procjena je negdje između 20 i 30. Najveći od njih je reflektor promjera 28 cm.
-
Suradnja s Kosmoplovom je naravno počela zahvaljujući uredniku Gavrilu Vučkoviću, s njim mi je zaista bilo prijatno surađivati. Pisao sam tu više članaka s područja astronautike a tada je prilikom jednog Gajinog posjeta u Zagrebu pala ideja o seriji članaka o izradi teleskopa. I naravno da je Mladen autor crteža, bio je dobar, odličan crtač.
-
U prvoj seriji distribuirano je 40 kompleta, a kasnije još manji broj. Termin prodano povlači za sobom neku zaradu, mi smo to zaista distribuirali po nabavnim troškovima, ne uračunavajući svoje vrijeme provedeno u pakiranju i sl. Bilo nam je najvažnije potaknuti interes za astonomiju.
-
S izradom zrcala ima još nešto kontakata, prošlog ljeta sam posjetio ljetnu školu izrade teleskopa u Korenici, proveo nešto prijatnih trenutakla s entuzijastma.
Preko izgradnje teleskopa upoznao sam Anu Bedalov (tada još brucošicu), jedna od prvih koja je otkrila planete oko drugih zvijezda. Bio sam i jedan od (vrlo pozitivnih) recenzenata (studentskog) projekta koji je vodio Mario Jurića, još jedan od mladih hrvatskih astronoma koju su dostigli svjetsku razinu.
Goran Hudec je danas profesionalno sveučilišni profesor, predaje elektrotehničku grupu predmeta na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Uz profesiju je vezan moj rad na e-learningu, tutor sam na CARNetovoj E-learning Akademiji. Preko Microsofta su stipendirani polaznici iz šire regije, pa sam proteklih godina ima kao učenike neke nastavnike s Beogradskog i Novosadskog sveučilišta, Tehničkog fakulteta u Čačku, Osnovne škole Oreškovica.
Na području astronautike surađujem s Tehničkim muzejom u Zagrebu, svake godine održim poneko predavanje. Nekoliko puta sam pokušao pokrenuti neke ozbiljnije astronautičke projekte. Posljednji put pred par godina „Venerohod“. Nedostajalo je razumijevanja i stručnosti da se kompletira projekt, neki prijatelji mi danas kažu da je ideja dobra i da sam trebao biti uporniji.
KOJI TELESKOP DA KUPIM?
