Eksperimentalna misija u koju su pored idejnog začetnika projekta uključeni SpaceX i NASA je u velikim problemima a 104 (stotinu i četiri!) satelita doslovce je zaglavilo u letjelici nosaču na niskoj Zemljinoj orbiti.

  KickSat Cubesat
  KickSat pojedinacni Sprite

Godine 2011. student sveučilišta Cornell, Zac Manchester pokrenuo je projekt KickSat sa ciljem slanja stotinjak nanosatelita u Zemljinu orbitu. Projekt je dijelom financiran preko Kickstarter kampanje (oko 75.000USD). U međuvremenu se u cijelu priču uključila i NASA a SpaceX je raketom Falcon 9 u aktualnoj misiji bespilotne letjelice Dragon u Zemljinu orbitu lansirao cubesat matičnu letjelicu projekta KickSat (vrijednost njihova doprinosa procjenjuje se na preko 200.000USD). No nakon lansiranja kontakt s Cubesat-om je izgubljen a planirano izbacivanje stotinu i četiri mala satelita nije se dogodilo.

Svaki od tih nanosatelita funkcionalna je samostalna letjelica sa elementarnim sustavima; matičnom pločom, mikroprocesorom, solarnim panelima, raznim senzorima, radioodašiljačem, antenom... Impresivno je što su takvi nanosateliti zapravo tiskane pločice pojedinačne mase svega 5 grama a dimenzija 35x35x3mm. Odvajanje nanosatelita od matične letjelice bilo je planirano za 30. aprila no do toga nije došlo. Prema dostupnim podacima matična letjelica zaroniti će u guste slojeve atmosfere i izgorjeti 16. maja s pogreškom izračuna od plus/minus dva do četiri dana. Ne uspiju li operateri ubrzo povratiti kontrolu nad letjelicom (Cubesat) ovaj iznimno zanimljiv projekt neće uspjeti.

Zasad nije jasno što je dovelo do problema sa računalom Cubesata a što je dovelo do otkaza sustava za odvajanje malih letjelica. U službenim podacima projekta kao uzrok navodi se svemirsko zračenje koje je onesposobilo elektroničke komponente.

Preostaje nam da sačekamo još desetak - petnajstak dana i nadamo se izbacivanju nanosatelita a deseci volontera svojim radio uređajima diljem svijeta nestrpljivo čekaju da prime signale s ovih „poddimenzioniranih letjelica“. Kako god misija završila jasno je pokazano kako su danas svemirske tehnologije zaista dostupne svakome tko ima volje, želje i novaca jer i ovaj naizgled jednostavan projekt u konačnici košta oko 300.000USD!

 


Komentari

  • Aleksandar Zorkić said More
    Obično se zaboravi Antarktik. A kako se... 1 dan ranije
  • Драган Танаскоски said More
    Pao na nauci o zastavama i u brojanju... 2 dana ranije
  • sasaa said More
    Hvala za sjajan tekst, pojasnio mi je... 2 dana ranije
  • maxy said More
    U eri fantastičnih digitalnih... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    Prelaka pitanja, na nivou 7 razreda... 4 dana ranije

Foto...