Uvodna
Seestar pod zvjezdanim nebom

Još jedan teleskop?

Netko bi se sasvim opravdano mogao zapitati čemu mi uopće treba još jedan teleskop. U Zvjezdarnici Apollo već imam Celestron C11, Sky-Watcher MAK 127, Lunt LS35THa, nekoliko kamera i fotoaparata, a tu je i velika NEQ-6 Pro GoTo montaža na stalnom stupu.

Dakle, teleskopa i opreme definitivno ne nedostaje. Pa zašto onda Seestar? E, upravo tu stvar postaje zanimljiva.

Što je zapravo Seestar S50 Pro?

ZWO Seestar S50 Pro pripada relativno novoj skupini uređaja koje nazivamo pametnim teleskopima. Na prvi pogled izgleda kao mali, simpatični teleskop na stalku. Nema tu klasične montaže, tražila, okulara, hrpe kabela i ostalih stvari koje obično počnu zauzimati pola stola čim krenemo ozbiljnije snimati nebo. Ali ono što ga čini zanimljivim nije samo veličina.

slika2
Seestar S50 Pro

Seestar u jednom uređaju objedinjuje optiku, kameru, računalnu obradu, automatsko pronalaženje objekata, praćenje i dio obrade snimke. Drugim riječima, velik dio posla koji inače moramo sami odraditi - ovdje radi elektronika i softver. I upravo zbog toga Seestar nije samo "mali teleskop". I još nešto važno - on nema okular, kroz njega ne možete vizualno gledati okom. Da se netko ne iznenadi. To je zapravo mali automatizirani sustav za promatranje i snimanje neba.

Malo tehnike, jer ipak smo u zvjezdarnici

S50 Pro ima otvor od 50 mm i žarišnu duljinu od 260 mm, odnosno otvor blende f/5,2. Optika je četveročlana apokromatska ED konstrukcija. Glavna kamera koristi senzor veličine 1/1,2" s približno 8,3 megapiksela, a maksimalna rezolucija je 3840 × 2160 piksela, odnosno 4K. Tu je i druga, širokokutna kamera sa znatno širim vidnim poljem. Ona nije namijenjena samo klasičnom snimanju dubokog neba, nego omogućuje i šire kadrove neba, primjerice za snimanje većeg dijela Mliječne staze.

To je jedna od zanimljivosti S50 Pro - nije napravljen samo kao mali teleskop kroz koji gledamo u jedan objekt. Dvije kamere omogućuju mu različite načine rada i širi raspon primjene. Za pohranu ima 128 GB interne memorije, od čega je korisniku dostupno oko 100 GB, a baterija kapaciteta 10.000 mAh prema podacima proizvođača može omogućiti do približno devet sati rada. Dakle, može odraditi sasvim ozbiljnu noć bez toga da odmah tražimo produžni kabel. Sve navedeno temelji se na specifikacijama proizvođača i dosadašnjem proučavanju uređaja; kako će se S50 Pro ponašati u stvarnim uvjetima Zvjezdarnice Apollo, pokazat će tek praktično testiranje.

Dobro, a što znači "pametni teleskop"?

Pojam "pametni teleskop" ne znači da je teleskop počeo sam razmišljati o smislu svemira. Bilo bi zgodno, ali još nismo dotle stigli. :-)

Pametnim ga nazivamo zato što u sebi objedinjuje velik broj funkcija koje su kod klasične astrofotografije odvojene. Odaberemo objekt u aplikaciji, a Seestar ga pronađe, usmjeri se prema njemu, započne praćenje i snimanje. Tijekom snimanja pojedinačne ekspozicije automatski se slažu (stackiraju) jedna na drugu kako bi se iz izvornog materijala postupno dobila kvalitetnija slika. Dakle, ne moramo posebno namještati teleskop, kameru, autoguiding i računalo za svaki pojedini objekt.

Naravno, Seestar ne radi astronomiju umjesto nas. On samo uklanja dobar dio tehničkog posla koji često stoji između ideje "večeras bih snimio M27" i stvarne fotografije M27. A upravo je to ono što me kod njega najviše zanima.

Bez aplikacije nema ni pravog Seestara

S50 Pro nije uređaj koji ćemo koristiti na klasičan način, tako da samo pritisnemo neki gumb na teleskopu i čekamo. Glavni dio upravljanja odvija se preko Seestar aplikacije, koja je dostupna za Android i iOS uređaje. Aplikacija je zapravo upravljačko središte cijelog sustava. Preko nje biramo objekte, pokrećemo GoTo, pratimo što teleskop radi, određujemo način snimanja, upravljamo snimkama i koristimo ugrađene mogućnosti obrade.

Aplikacija ima veliku bazu nebeskih objekata pa objekt koji želimo snimiti jednostavno pronađemo na ekranu i odaberemo. Seestar tada automatski odrađuje pronalaženje i pozicioniranje objekta. Za nekoga tko dolazi iz svijeta klasične astrofotografije to je pomalo neobičan osjećaj.

slika3
Aplikacijom se upravlja Seestarom

Umjesto da prvo provjeravam je li montaža dobro usjeverena, jesam li dobro spojio kameru, radi li guiding, je li fokus dobar i jesam li slučajno ostavio neki kabel tamo gdje ne smije biti, ovdje praktički otvorim aplikaciju i kažem teleskopu što želim. ZWO aplikaciju stalno nadograđuje, pa se funkcionalnost Seestara s vremenom proširuje.

Filtri koje Seestar već ima u sebi

Još jedna zgodna stvar kod S50 Pro jest to što ne moramo odmah razmišljati o zasebnom filter wheelu i mijenjanju filtara. Teleskop već ima nekoliko filtara ugrađenih u optički sustav. 

Tu je UV/IR-cut filtar, koji se nalazi i na telefoto i na širokokutnoj kameri, zatim dual-band filtar protiv svjetlosnog onečišćenja na telefoto kameri, koji propušta prvenstveno valne duljine H-alfa (Hα) i O III. Upravo je ovaj filtar posebno zanimljiv kod snimanja emisijskih maglica jer izdvaja svjetlost koju takvi objekti snažno emitiraju i tako može povećati kontrast maglice u odnosu na pozadinu neba. 

slika4
Filtri za Seestar

S50 Pro ima i dark-frame filtar za telefoto kameru, koji služi korekciji tamnog signala i šuma. Odabir odgovarajućeg načina rada i filtra dio je automatiziranog sustava, pa korisnik ne mora svaki put fizički otvarati teleskop i mijenjati filtre. Za Sunce postoji zaseban vanjski magnetski solarni filtar koji se postavlja na objektiv prije usmjeravanja teleskopa prema Suncu. I ovo je posebno važno: nikada ne usmjeravati Seestar prema Suncu bez pravilno postavljenog solarnog filtra.

A što se događa sa snimkom?

Seestar nije zamišljen samo tako da napravi jednu fotografiju i kaže: "Evo ti, dalje se snađi." Već u samoj aplikaciji postoji mogućnost vrlo jednostavne obrade. Fotografiju možemo brzo poboljšati, a dostupni su alati za izrezivanje, podešavanje svjetline, kontrasta i zasićenja, smanjenje šuma te smanjivanje ili uklanjanje zvijezda. To znači da netko tko se nikada nije susreo s ozbiljnijom obradom astrofotografije može relativno brzo dobiti fotografiju koju može spremiti ili podijeliti.

slika4 1

Filtri za Seestar

Ali meni je još zanimljivija druga mogućnost. Seestar omogućuje spremanje izvornog materijala uključujući FITS datoteke i nastavak obrade na računalu. I tu se otvaraju sasvim druga vrata.

Astrofotografija nakon Seestara

Ako želimo samo lijepu fotografiju za pokazati prijateljima, obrada u aplikaciji može biti sasvim dovoljna. Ako želimo iz snimke izvući više, možemo materijal prebaciti na računalo i obraditi ga u nekom od programa za astrofotografiju.

Za početak je posebno zanimljiv Siril. Besplatan je i postoji upravo poseban postupak za obradu snimaka dobivenih Seestarom. Siril može složiti veći broj pojedinačnih snimaka, obraditi ih, ukloniti gradijente pozadine, napraviti kalibraciju boja i pomoći u izvlačenju slabih detalja iz snimke. I ono što mi se posebno sviđa - na službenim stranicama Sirila postoji čak i poseban Seestar postupak namijenjen početnicima. Dakle, čovjek ne mora odmah proučavati stotine stranica uputa i pitati se što je pola onih kratica na ekranu.

Za obradu videosnimki i planetarne astrofotografije zanimljiv je AstroSurface, također besplatan program. Podržava velik broj formata, među kojima su FITS, SER i MP4/AVI, i omogućuje slaganje i obradu videosnimki te naknadno izoštravanje i poboljšavanje detalja.

Tu je i DeepSkyStacker, još jedan besplatan program koji je već dugo poznat među ljubiteljima astrofotografije i prvenstveno je namijenjen slaganju snimaka dubokog neba. Drugim riječima, ne treba odmah kupovati Photoshop niti neku skupu profesionalnu aplikaciju da bismo se počeli baviti obradom. Seestar može biti početak cijelog jednog malog astrofotografskog puta.

Prvo fotografiju napravimo gotovo bez muke, zatim se malo poigramo u samoj aplikaciji, a ako nas stvar zainteresira, prijeđemo na računalo i polako učimo kako iz snimljenog materijala izvući još više. To mi se čini puno prirodnijim načinom učenja nego da početniku odmah stavimo Photoshop pred nos i kažemo: "Evo, sad napravi Hubble fotografiju."

Što zapravo sve Seestar radi sam?

Jedna od najvećih prednosti S50 Pro upravo je automatizacija. Nakon postavljanja uređaja aplikacija može pomoći pri pronalaženju objekta, teleskop ga automatski usmjerava, prati njegovo kretanje po nebu i tijekom snimanja slaže prikupljene podatke.

Postoje i mogućnosti planiranja snimanja, pa se može unaprijed zadati slijed objekata koje želimo snimati. To je posebno zanimljivo kada čovjek želi iskoristiti cijelu noć. Umjesto da svako malo ustajem, mijenjam objekt, ponovno ga centriram i provjeravam je li sve u redu, Seestar može odraditi veći dio tog posla sam. Naravno, vrijeme, oblaci i kvaliteta neba i dalje nisu pod njegovom kontrolom. Tu ni umjetna inteligencija još nije dovoljno pametna.

Kako se to uspoređuje s mojim teleskopima?

Tu dolazimo do zanimljivog dijela. Jer Seestar S50 Pro nije zamjena za Celestron C11. C11 sa svojih 280 mm otvora i 2800 mm žarišne duljine pripada potpuno drugoj kategoriji. To je ozbiljan SCT teleskop s velikim otvorom, velikom žarišnom duljinom i mogućnošću dobivanja detalja koje mali 50-milimetarski teleskop jednostavno ne može postići.

Slično vrijedi i za Sky-Watcher MAK 127/1500. On ima više nego dvostruko veći otvor od Seestara i potpuno drugačiju namjenu. A Lunt LS35THa je opet sasvim druga priča. On je specijaliziran za promatranje Sunca u H-alfa području i Seestar mu nikako nije konkurencija. Dakle, nije stvar u tome da bih C11, MAK 127 ili Lunt sada stavio u ormar i rekao: "Dečki, odmor."

Ne. Seestar ima sasvim drugu ulogu.

A moje kamere?

Isto vrijedi i za kamere koje već imam. ZWO ASI462MC koristim za snimanje teleskopima, a tu su i Canon EOS 450D i Canon EOS 650D. Kod klasičnog astrofotografskog sustava kamera je zaseban uređaj koji treba spojiti na teleskop, fokusirati, namjestiti postavke i zatim se pobrinuti za cijeli lanac snimanja. Kod Seestara je kamera već sastavni dio sustava. To je velika razlika.

S50 Pro nije napravljen zato da bi imao najbolju kameru koju možemo kupiti za astronomiju. Napravljen je tako da kamera, optika, elektronika, praćenje i softver rade zajedno. I upravo zato je toliko jednostavan.

Jedan mali detalj koji ipak treba posebno spomenuti - EQ način rada

S50 Pro može raditi u Equatorial Mode, odnosno ekvatorijalnom načinu rada. Zašto bi nam to trebalo? Kod uobičajenog alt-azimutalnog načina rada teleskop prati objekt pomicanjem po dvije osi. Zbog Zemljine rotacije pritom se s vremenom mijenja i orijentacija vidnog polja. Kod duljih snimanja to može dovesti do rotacije zvijezda i problema na rubovima slike.

slika5 1
EQ wedge i Alt-Az način rada

Kod ekvatorijalnog načina rada teleskop se postavlja tako da je njegova os praćenja usmjerena prema nebeskom polu. Na taj način može puno prirodnije pratiti prividno dnevno gibanje neba i omogućiti stabilnije praćenje te dulje ekspozicije.

Ali postoji jedna važna stvar koju treba znati.

EQ način rada nije nešto što dobivamo samo uključivanjem opcije u aplikaciji. Za takav način rada potreban je odgovarajući dodatni mehanički nosač koji omogućuje nagib teleskopa. Taj dio nije dio osnovnog paketa S50 Pro.

slika5
Alt-Az i EQ način rada

ZWO za S50 Pro preporučuje kombinaciju TH10 glave i 3/8" Quick Release Plate upravo radi bolje stabilnosti pri radu u EQ načinu rada. Dakle, ako netko kupuje S50 Pro prvenstveno zbog ekvatorijalnog snimanja, treba računati i na dodatnu opremu. To je jedna od stvari koje je dobro znati prije kupnje, a ne tek nakon što teleskop stigne u kuću.

slika5 2
Različiti rezultati u različitim načinima rada

Zašto sam ga onda uopće kupio?

E, tu dolazimo do pravog odgovora. Nisam kupio Seestar zato što nemam teleskop. Kupio sam ga upravo zato što imam teleskope. Zvuči pomalo blesavo, ali zapravo nije. :-)

Kod velike opreme najveći problem često nije sama oprema, nego vrijeme i volja potrebni da se ona pripremi. C11 i NEQ-6 Pro mogu napraviti odlične stvari, ali kada čovjek nakon cijelog dana pogleda kroz prozor i vidi vedro nebo, vrlo lako dođe ona misao:

"Ma mogao bih večeras nešto snimati... ali dok sve postavim..."

I onda prođe večer.

slika5 3
Seestar Alt-Az i EQ način snimanja

Seestar tu mijenja stvar. Uzmem ga, postavim, uključim i za nekoliko minuta mogu početi snimati. Ako mi se te večeri ne da raditi višesatni astrofotografski projekt, nema problema. Snimit ću nešto kraće. Ako me neki objekt posebno zainteresira, mogu mu posvetiti više vremena. A ako nakon toga poželim ozbiljniju obradu, materijal je i dalje tu i mogu ga prebaciti na računalo. To mi je zapravo najveća vrijednost Seestara. Ne povećava broj teleskopa koje mogu koristiti. Povećava broj večeri u kojima ću ih stvarno koristiti.

Može li ga koristiti početnik?

Apsolutno. Zapravo mislim da je to jedna od njegovih najvećih prednosti. Netko tko nikada nije koristio teleskop može kroz aplikaciju pronaći Mjesec, planet ili neki objekt dubokog neba i početi učiti. I što je najvažnije, vrlo brzo dobiva rezultat. To je velika stvar.

Astronomija zna biti prekrasan, ali ponekad i prilično frustrirajući hobi. Kada početnik prvi put pogleda kroz teleskop i vidi samo blijedu mrljicu tamo gdje je na fotografiji očekivao nešto spektakularno, može se zapitati radi li nešto krivo. Kod Seestara se situacija brzo mijenja. Kako se skupljaju (stackiraju) pojedinačne snimke, objekt na ekranu postaje sve jasniji. I onda čovjek počinje shvaćati što zapravo gleda. Tu Seestar može imati i vrlo lijepu edukativnu ulogu.

slika6
Nikad lakša astrofotografija

A može li ga koristiti netko tko već zna nešto o astronomiji?

Naravno. I tu je meni osobno možda još zanimljiviji. Iskusnijem korisniku Seestar nije samo igračka za početnike. Može poslužiti kao vrlo brz i praktičan instrument za snimanje objekata, pregled neba, izradu različitih projekata ili jednostavno za onu večer kada se ne želi baviti kompletnom astrofotografskom postavom.

Posebno mi je zanimljiva mogućnost rada s izvornim podacima i FITS datotekama. To znači da iza jednostavnog korisničkog sučelja ipak postoji mogućnost da se snimljenom materijalu pristupi ozbiljnije. Drugim riječima, Seestar može ostati jednostavan koliko želimo, ali nas ne prisiljava da zauvijek ostanemo na toj razini.

Ima li i mana?

Naravno da ima. Prva je očita - 50 mm je ipak samo 50 mm. Ne možemo očekivati da će mali Seestar pokazati ono što može C11. Ne možemo očekivati ni da će se ponašati kao velika astrofotografska montaža s ozbiljnom kamerom.

Drugo, automatizacija ima svoju cijenu. Kada sustav nešto radi automatski, korisnik nema istu količinu kontrole kao kod potpuno ručnog astrofotografskog sustava.

Treće, rezultat ovisi o uvjetima na nebu. Ako je nebo loše, svjetlosno onečišćenje jako, atmosfera nemirna ili objekt nisko nad horizontom, ni najbolji softver ne može napraviti čudo.

I četvrto - čovjeku koji uživa upravo u slaganju opreme, podešavanju montaže, fokusu, guidanju i svim ostalim malim ritualima klasične astrofotografije Seestar može djelovati pomalo kao varanje. Ali dobro varanje. Ponekad je sasvim u redu malo varati. :-)

Je li Seestar onda uopće pravi teleskop?

Da. Samo je to teleskop koji pripada jednoj novoj kategoriji. Klasični teleskop nam daje optiku i uglavnom očekuje da ćemo mi odraditi ostatak posla. Seestar uz optiku donosi i kameru, elektroniku, računalo, automatizirano praćenje i softver koji sve to povezuje u jednu cjelinu. Zato ga ne bih uspoređivao samo s teleskopom.

To je prije mali automatizirani astrofotografski sustav koji je napravljen tako da između promatrača i fotografije bude što manje tehničkih prepreka. I upravo zato mislim da će ovakvi uređaji imati sve važniju ulogu u popularizaciji astronomije.

Što očekujem od njega u Zvjezdarnici Apollo?

Prije svega - više korištenja. Veliki teleskopi ostaju tamo gdje jesu i njihova vrijednost se time ni najmanje ne smanjuje. C11 će i dalje biti C11. MAK 127 će i dalje biti odličan teleskop za svoju namjenu. Lunt će i dalje biti moj specijalist za Sunce. A NEQ-6 Pro će i dalje biti ozbiljna montaža na kojoj se mogu raditi stvari koje mali Seestar jednostavno ne može.

Ali Seestar bi mogao postati onaj teleskop koji ću izvaditi onda kada mi se ne da vaditi sve ostalo. A možda upravo tada nastane najviše fotografija. Jer najbolja oprema nije uvijek ona koja može napraviti najbolju fotografiju. Ponekad je najbolja ona koju ćemo stvarno iznijeti van i uključiti.

slika7
Različite vrste teleskopa

I na kraju...

Kada sam prvi put počeo razmišljati o Seestaru, pitanje je zapravo bilo:

"Treba li mi još jedan teleskop?"

Nakon svega što sam o njemu proučio, pitanje bih danas postavio malo drugačije:

"Treba li mi još jedan način da se bavim astronomijom?"

Na to pitanje odgovor je puno jednostavniji. Da. Ne zato da bih imao još jedan teleskop. Nego zato da bih više koristio teleskop koji imam. I ako mi Seestar S50 Pro uspije omogućiti da jedne vedre večeri, umjesto višesatnog slaganja opreme, samo sjednem, odaberem objekt i počnem skupljati fotone - onda je napravio upravo ono zbog čega je i došao u Zvjezdarnicu Apollo. A sada još samo treba pričekati jednu dobru, vedru noć.

To bi moglo biti zanimljivo. :-)

Sve ove ilustracije koje vidite, izradio je moj AI osobni asistent Gricko, kako sam ga nazvao. Jednostavno, ja nisam imao volje baviti se i time, ipak je on nemjerljivo brži od mene u tim stvarima. Mislim da je dobro odradio posao, no ipak nemojte ih uzeti zdravo za gotovo, teleskop na njima izgleda uglavnom OK no sve drugo je njegova AI umjetnička sloboda. :-)

 I na kraju…

U članku sam spomenuo neke pojmove iz astronomije, astrofotografije, optike i mehanike. Evo kratkih objašnjenja što znače i o čemu se radi kako bi onima koji se s time prvi puta susreću, bilo lakše shvatiti što je to:

Što znači apokromatska ED optika?

Seestar ima objektiv s četiri optička elementa i posebno ED staklo. Takva konstrukcija smanjuje pojavu obojenih rubova oko zvijezda i daje čišću sliku.

Što je stacking?

Teleskop napravi velik broj kraćih snimki i automatski ih slaže jednu na drugu. Tako se smanjuje šum i postupno izvlače slabiji detalji iz objekta pa je završna astrofotografija puna detalja, odnosno informacija koje pojedinačne slike nemaju.

Što je autoguiding?

Autoguiding automatski ispravlja sitne pogreške u praćenju teleskopa. Na taj način zvijezde ostaju što preciznije na istom mjestu tijekom snimanja.

Što je UV/IR-cut filtar?

To je filtar koji blokira ultraljubičasto (UV) i infracrveno (IR) zračenje, a propušta vidljivu svjetlost. Time pomaže dobiti čišću i prirodniju sliku.

Što je filter wheel?

Filter wheel je kotačić u kojem se nalazi više različitih filtara. Okretanjem kotačića pred kameru se postavlja željeni filtar, bez njegovog ručnog mijenjanja.

Što znači telefoto?

Telefoto kamera ima uži kut gledanja i namijenjena je snimanju udaljenih i manjih objekata. Kod Seestara je to njegova glavna kamera za teleskopsko snimanje.

Što je dark-frame filtar?

Dark-frame služi za prepoznavanje i uklanjanje dijela neželjenog signala i šuma koji nastaje u senzoru kamere. Koristi se za poboljšavanje kvalitete konačne slike.

Što su FITS, SER i MP4/AVI?

To su različiti formati za spremanje astronomskih snimki. FITS se najčešće koristi za pojedinačne astronomske slike i podatke sa senzora, dok se SER, MP4 i AVI koriste za videosnimke.

Što znači promatranje Sunca u H-alfa području?

H-alfa je posebna valna duljina crvene svjetlosti koju emitira vodik. Promatranje Sunca u tom području omogućuje vidjeti pojave poput protuberanci (prominencija), filamenata i aktivnih područja na Suncu.

 

Što se nalazi u kutiji?

slika11
Seestar dolazi u prekrasnoj kutiji

slika10
Teleskop se nalazi u lijepo izrađenom koferu

slika12
TH10 glava za EQ način rada

slika9
Seestar u radnom položaju s izvučenim nogama tronošca 

 A L B U M (15fotografija)

 

Danijel Reponj
Author: Danijel Reponj
Astronomijom se bavi od osnovne škole. Pokrenuo je i uređivao web site zvjezdarnica.com, 15 godina. Za to vreme taj sajt je bio najveći i najvažniji hrvatski sajt za astronomiju. Takođe pravio je i uređivao više gradskih sajtova. Pre nekoliko godina sve je to napustio da bi se potpuno posvetio posmatranju Sunca o čemu vodi urednu dokumentaciju više od 40 godina. Sunce posmatra, snima i beleži promene na njemu bukvalno svakog dana ukoliko to dozvoljavaju vremenske prilike i u tome mu nema premca sigurno u ovom delu Europe. Njegova dokumentacija o tim posmatranjima ima više tisuća strana. Nezamenjiva je i njegova foto dokumentacija o Suncu, ali i drugim nebeskim pojavama. Sva posmatranja obavlja iz svoje zvjezdarnice Apollo, a o tim posmatranjima podatke pohranjuje na sajtu zvjezdarnice Apollo - www.zvijezde.eu i www.zvjezdarnica.eu

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • eAurigae said More
    Danijel, lepota astrofotografije se deli... Pre 34 minuta
  • Baki said More
    NASA je 2004. projektovala letelicu... 5 sati ranije
  • Balad said More
    "Blagdan Svih Svetih - dan se sjećamo... 15 sati ranije
  • milos crnjanski said More
    uzasno!!!
    1 dan ranije
  • Ljubomir said More
    -
    - Bosanski stećci:... Pre 1 nedelje

Foto...

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
 
 
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka