Jeste li pogledali priču: VRT FIZIKE: Igra zvana život? U njoj dr Aleksandar Bogojević govori i o Džonu Konveju i objašnjava njegovu Igru života (Geme of Life) i kaže:

Vrt 3

„Ako pravila ove igre shvatimo kao neki univerzum, da li on sadrži neka bogatstva koja su potpuno neslućena? Odgovor je da“. 

Ovu igru je napravio, tj. programirao i naš čitalac Александар Бингулац

Game of.Life
Game of Life

Evo o čemu se radi. Imate više polja, kao u šahu, ali je broj polja proizvoljan. I imate samo pione, kako ih je dr Bogojević nazvao. Ovo su pravila: mišem postavite u neko polje piona. Oko njega se onda nalazi osam praznih polja. Ok. Ako je to sve u sledećoj fazi igre taj pion nestaje. Ako oko njega postavite još dva ili tri piona onda je sve u redu i pioni lepo žive. Ali ako u susednapolja stavimo više od tri piona, posle izvesnog vremena svi umiru. Isto tako ako se oko praznog polja postave tri piona onda i to prazno polje može da oživi, tj. postane pion. 

Itd, probajte.

Ali šta nam to govori? Pa govori, kako kaže dr Bogojević, da pioni žele da se druže, ali ne baš suviše. Ako je oko piona suviše velika gužva pioni umiru, ako je premala onda – isto umiru. U tom sukobu između dve težnje dešava se – pa sve, velika dinamika. A cela igra objašnjava kako mali broj fundamentalnih zakona koji vladaju u našem svemiru može dovbesti do bogatstva oličenog u obilju događaja i beskrajnim oblicima života. 

Ipak, poslušajte kako je sve to lepo objasnio dr Bogojević.

Iz Vikipedije

John H Conway
Аутор: "Thane Plambeck"

HORTON KONVEJ (1937 — 2020) je engleski matematičar koji se bavio konačnim grupama, teorijom čvorova, teorijom brojeva, komibinatornom teorijom igara i teorijom kodiranja. Doprineo je raznim granama zabavne matematike; najznačajniji izum iz te oblasti je nazvan „Igra života”. Konvej je prvu polovinu svoje duge karijere proveo na Univerzitetu Kembridž, u Engleskoj, a drugu polovinu na Univerzitetu Prinston u Nju Džersiju, gde je stekao titulu profesor emeritus

Konvej je rođen u Liverpulu. Zaiteresovao se za matematiku još kao dečak; majka je govorila da je već sa četiri godine znao da izrecituje brojeve koji odgovaraju stepenima dvojke. Od jedanaeste godine želeo je da postane matematičar.

Posle završenog šestog razreda, Konvej je upisao koledž Gonvil i Kiz Univerziteta u Kembridžu s ciljem da uči matematiku. Kako je u prethodnoj školi važio za „veoma introvertnog adolescenta”, rešio je da iskoristi polazak na Kembridž kao priliku da postane ekstrovertnija ličnost.

Diplomu osnovnih strudija stekao je 1959, a zatim je izabrao da se bavi istraživanjima u teoriji brojeva uz pomoć mentora Harolda Davenporta. Nakon što je pronašao rešenje Davenportovog nerešenog problem inspirisanog idejom da se svaki broj zapiše kao zbir petih stepena, Konvej je počeo da se interesuje za beskonačne redne brojeve. Izgleda da se njegov interes za igre pojavio tokom osnovnih studija matematike na Kembridžu, kada je postao strastveni igrač bekgemona tako što je provodio sate i sate igrajući partije s kolegama. Po odbrani doktorata 1964, najpre je postao asistent, a zatim i profesor na koledžu Sidni Saseks u okviru Univerziteta u Kembridžu.

Nakon što je napustio Kembridž 1986. godine, preuzeo je mesto šefa katedre za matematiku na Univerzitetu Prinston, koje je nosilo ime Džona fon Nojmana.

KONVEJEVA IGRA ŽIVOTA

Konvej je posebno poznat po kreiranju njegove igre Igra života, jedan od ranih primera ćelijske automacije. Njegovi inicijalni eksperimenti u tom polju su bili urađeni papirom i olovkom, mnogo pre nego što su lični kompjuteri postojali.

[…] Iz toga su ishodile stotine kompjuterskih programa, veb sajtova i artikala. To je srž rekreacijone matematike. Postoji širok članak posvećen uređivanju i katalogovanju raznih aspekata igre. Od najranijih dana bila je favorit u komjuterskim laboratorijama zbog teoriskog interesa i kao praktična vežba u programiranju i prikazivanju podatak. Tada je Konvej rekao da zapravo mrzi Igru života — uglavnom zato što baca senku na stvari koje je on uradio i smatra dubljim i bitnijim. Bilo kako bilo, igra je pomogla pokretanju nove grane matematike, polje ćelijskog automata.

 


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...