Kada se netko mora odlučiti između stotinu najljepših, pravo je pitanje koliko je još lijepih bilo u najužem izbornom krugu. S takvim „slatkim“ mukama susreli su se europski astronomi okupljeni u velike istraživačke komplekse poznate kao European Southern Observatory (ESO) i European Northern Observatory (ENO). Najveće svjetske zvjezdarnice koji veliki dio svog rada polažu na edukaciju i popularizaciju znanosti svojim teleskopima na obje Zemljine polutke svakdnevno istražuju svemirska prostranstva. Pored znanstvenih mjerenje i fotografija veoma se često tu nađu i tkz. lijepe astronomske fotografije koje počesto srećemo u tisku, udžbenicima, medijima..

sombrero

Na njihovim je stranicama ovih dana osvanuo popis s osnovnim podacima i fotografijama stotinu najmarkantnijih fotografija ikada učinjenih s telskopima smještenim po bespućima astronomskih opservatorija na obje Zemljine polutke. Direktan link www.eso.org/public/images/archive/top100/ vodi vas na pomalo epske fotografije snimljene različitim teleskopima, kamerama, postupcima obrade u raznm dijelovima elektromagnestkog spektra a prikazuju neke od najljepših i najtajanstvenijih svemirskih objekata. Mnogi od njih danas ne izgledaju ni blizu tako kako ih mi danas vidimo. Naime svjetlost koja putuje „ogromnom“ brzinom od čak 300.000km/s potrebuje stotine i stotine pa i milijarde godina da in njih stigne do naših teleskopa, zaslona računala, očiju. U tom vremenu mnoge su se stvari promijenile, milijuni zvijezda na ovim fotografijama više ne postoje, drugi milijuni i milijuni zvijezda su nastali i već formirali svoje protoplanetarne diskove no to ni naši daleko potomci neće imati priliku vijdjeti.

eso0848a

Teleskopi su zapravo svojevrsni vremenski strojevi koji nam pokazuju kako je svemir izgledao u nekih od vazama daleke prošlosti. Pogledajte na linku neke od tih i takvih objekata zabilježenih u jednom vremenskom trenutku. Fotografije su dostupne u visokoj rezoluciji, pogodnoj i za štampanje. Možda neku „no name“ fotografiju iz okvira koju imate na zidu odlučite zamijeniti posterom nekog markantnog svemirskog objekta učinjenim najboljom tehnologijom dostupnom današnjim astronomima..

 


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 1 dan ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 2 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 4 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 4 dana ranije