Ovo je nova Slika mjeseca sa sajta Svemirskog teleskopa James Webb.
Nakon smanjene cjelovite slike, prilažem i nekoliko relevantnih detalja u punoj razlučivosti..
|
Priredio i prilagodio:
Zoran Knez AstroMosor |

Kozmičko gradilište
Današnja Slika mjeseca NASA/ESA/CSA-inog Svemirskog teleskopa James Webb snimljena je za posjete jednom gradilištu enormnih razmjera. Gradi se galaktičko jato zvano MACS J0553.4-3342, smješteno u zviježđu Golubice!
MACS J0553.4-3342 pokazuje crveni pomak od z = 0,412. Crveni pomak je mjera razvučanosti svjetla iz toga jata, izazvanog širenjem svemira za trajanja njegova dugog putovanja do Webbovih zrcala: taj skromni broj nam pokazuje da mi tu vidimo MACS J0553.4-3342 onakvim kakvo je ono bilo prije 4,4 milijarde godina. Ali za jedno galaktičko jato, ono je razmjerno mlado. Zapravo, promatranja provedena NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble i drugim instrumentima, pokazala su da je ono još uvijek u izgradnji.

MACS J0553.4-3342 je sastavljeno od dva podjata - približno jednake mase - koja se u ovom trenutku međusobno stapaju. Dva podjata su već bila projurila jedno kroz drugo, nakon čega su se razmaknula više od milijun svjetlosnih godina. Ali ona će se vratiti jedno drugom i na koncu se stopiti u jedno jedinstveno jato! Taj proces izgradnje je neuredan i MACS J0553.4-3342 je ispunjeno usijanim plinom koji odašilje snažne rendgenske zrake. Svako od podjata je usidreno na po jednu izuzetno sjajnu i masivnu eliptičnu galaktiku. Te se galaktike da lako prepoznati kao dva najsjanija oblačića u sredini slike, okružena najvećim svijetlećim haloima. Mnoštvo manjih, bijelih, eliptičnih galaktika je gravitacijom povezano s nekom od tih dviju velikih galaktika: one će na kraju postati dijelom konačnog galaktičkog jata. Na slici se vidi i veći broj galaktika koje su nama bliže - spiralne i s diskovima punima prašine - a koje nemaju nikakve veze s MACS J0553.4-3342. U oči, isto tako, upada i nekoliko sjajnih zvijezda u Mliječnom Putu.
Čak i dok izgradnja još uvijek traje, orijaške nakupine tvari koja se vrtloži po ovom galaktičkom jatu, izgradile su uređaj koji je već vrlo koristan nama ovdje na Zemlji: gravitacijsku leću. Ekstremno velika i koncentrirana masa u MACS J0553.4-3342 svija svojom silom težom svjetlo, slično načinu na koji staklena leća svija i usredotočava svjetlo. Na ovoj slici možete vidjeti upadljive narančaste i razvučene lukove oko dvaju podjata. Ti lukovi su slike dalekih, pozadinskih galaktika, čije svjetlo je izobličeno gravitacijskim privlačenjem galaktičkog jata. Luk na lijevoj strani, u kojemu vidimo tri međusobno spojene svijetle mrlje, zapravo su tri slike jedne te iste pozadinske galaktike (prvi detalj)! I cijela jedna šuma manjih lukova i crta je razasuta slikom: tako fantastičan prizor se viđa na još samo šačici drugih lokacija na nebu.
Međutim, ako gledate na pravo mjesto, ovo galaktičko jato se od smiješnog zrcala iz lunaparka pretvara u precizni znanstveni instrument. Gravitacijska leća fokusira svjetlo, povećava objete i pojačava im sjaj, pa ako se neka pozadinska galaktika ili čak pojedinačna zvijezda - koja je inače isuviše blijeda i predaleko od nas da bi mogla biti opažena - nalazi na zgodnom mjestu, ona će postati vidljiva. Pomno mapirajući masu jata, istraživači mogu rekonstruirati gdje i koliko ono iz naše perspektive izobličuje svjetlo. Nakon toga se mogu dati u potragu za tim dalekim objektima koji su sretnim slučajem povećani, sve kako bi ih mogli proučiti. Nekolicina lukova koje vidimo u MACS J0553.4-3342 su se već pokazali kao galaktike koje vidimo na manje od milijardu godina nakon velikog praska!


Ova slika, snimljena Webbovom NIRCam-om, dobivena je u istraživačkom programu nazvanom VENUS (Vast Exploration for Nascent Unexplored Sources). Astronomi su tim projektom htjeli stvorili zbirku dugo eksponiranih i vrlo kvalitetnih fotografija masivnih galaktičkih jata, poput MACS J0553.4-3342. Promatranja su osjetljvim Webbovim instrumentima vršili u širokom rasponu infracrvenih valnih duljina i na osjetno većim površinama neba. Nakon što prikupe te podatke, istraživači će ih moći pretraživati u potrazi za dalekim i blijedim objektima koji su bili posvijetljeni gravitacijskom lećom, od mladih galaktika i crnih jama male mase, do eksplozija supernova i zasebnih zvijezda. Gravitacijske leće su bile ključne za mnoga od Webbovih dramatičnih otkrića, ostvarenih u prvih nekoliko godina njegova djelovanja. To što ćemo sada raspolagati s puno drugih takvih primjera, omogućit će nam da sustavno proučavamo daleku prošlost i razvojne faze kroz koje su prošle galaktika, zvijezde i crne jame koje vidimo danas.


ESA/Webb, NASA & CSA, S. Fujimoto
Velika slika:
https://cdn.esawebb.org/archives/images/large/potm2606a.jpg
https://esawebb.org/images/potm2606a/