Uvodna

Mjesto i vrijeme događanja: Zvjezdarnica Apollo, subota, 14. svibnja 2022. godine. 

Danas mi je poseban dan. Naime, danas sam napravio svoje dvijetisućito promatranje i mjerenje Sunčeve aktivnosti. 2000! Dvije tisuće puta sam okrenuo teleskop(e) prema našoj zvijezdi i brojao Sunčeve pjege, bilježio fakule, promatrao umbre i penumbre, gledao vidi li se granulacija, uživao gledajući i evidentirajući kako se grupe pjega razvijaju, kako se dijele na više njih, kako nestaju i nastaju, vrebao ih na samom rubu Sunčeve ploče (ili diska, kako vam drago), tražio ih u oblacima fakula, obrađivao svako bilježenje stanja na Sunčevoj površini, izračunavao Sunčevu aktivnost i pratio kako se povećava ili smanjuje. Dvije tisuće puta! Pokušajte samo brojati do 2000 i vidjet ćete da to nije malo. 

2000-082-2022
Jubilarno dvijetisućito promatranje Sunca

Dug je bio put do ovog jubileja. To putovanje je trajalo točno 40 godina. Podijeljeno je na dva dijela. Krenuo sam 1982. godine, kao nepuni šesnaestogodišnjak, kada sam 31.1.1982. godine u 12:37 UT sati napravio svoj prvi crtež Sunčeve fotosfere. Tada sam koristio svoj mali Panorama refraktor koji je imao objektiv promjera svega 60 mm i žarišnu duljinu od 910 mm, a koristio sam Huygensov okular od 35 mm koji je davao povećanje od 26 puta. Bila je to projekcija Sunca na zaslon, na ručno crtani predložak veličine pola A4 papira. Svoja promatranja i bilježenja slao sam u zagrebačku Zvjezdarnicu, Gustavu Krenu s kojim sam godinama surađivao po tom pitanju. I tako punih 7 godina. Zadnje promatranje i mjerenje Sunčeve aktivnosti iz toga doba napravio sam 31.7.1988. godine. U međuvremenu sam morao beskorisno izgubiti podosta vremena i služiti vojni rok 1985/86. godine, pa sam po povratku još malo promatrao Sunce i zaključio da je moj mali teleskop prevaziđen. Htio sam nabaviti nešto malo veće pa sam ga prodao. 

Sunce-1983
Iz starog albuma – Moj najuspješniji snimak Sunca. Pjegice se jedva raspoznaju. Tako je to bilo onda kada se snimalo na film. Puno toga je moglo krenuti naopako prilikom snimanja.

I od tada sam pauzirao idućih 25 godina, sve do 1.7.2014. godine kada sam započeo nastavak i izradio novi crtež Sunčeve fotosfere i tako započeo drugi dio mojeg putovanja u tom pravcu. Tada sam napokon nabavio neusporedivo bolji teleskop, a nešto kasnije i sagradio svoju zvjezdarnicu Apollo iz koje od tada svaki dan, kada vremenske prilike to dopuštaju, vršim motrenja Sunca, mjerim Sunčevu aktivnost, ovaj puta puno preciznije, suvremenije, prikupljam puno više podataka i sve drugo vezano uz to. Moja ranija promatranja Sunca i ova danas ne mogu se baš uspoređivati. Kako je to bilo prije? 

Crteun襶e fotosfere
Moj prvi crtež Sunca

S malim teleskopom nije se vidjelo toliko puno detalja jer on to nije ni mogao prikazati. Mali predlošci, mali promjer objektiva, mali detalji… Bio sam na nivou prvih promatrača Sunca poput Galilea, doduše imao sam nešto bolji teleskop nego što ga je on imao. Klimava montaža, loši okulari, projekcijski zaslon koji se mogao udaljiti od okulara tek toliko da se jedva nešto vidi. Morao sam ga prepraviti i složiti da dobijem ipak veću sliku promjera 10 centimetara kako bih mogao na njoj ucrtavati pjege. Praćenje sam radio ručno pomoću malih fleksibilnih polugica kojima sam pokušavao držati sliku Sunca u središtu predloška. To je bilo pipljavo i zahtijevalo je dosta prakse i strpljenja da cijelo promatranje s ucrtavanjem odradim do kraja. No, kako nisam znao ni za što bolje niti sam imao mogućnosti imati bolju opremu, bio sam zadovoljan time. 

Ja-i-teleskop
Iz starog albuma – Ja iz doba kada sam se počeo baviti astronomijom.

Promatranje-Sunca
Iz starog albuma – Ovako je izgledala izrada crteža Sunčeve fotosfere

Promatranje-Sunca-2
Iz starog albuma – Mali teleskop, mali predložak, mali crtež, male pjegice. To je onda bilo dovoljno za praćenje Sunčeve aktivnosti

Sunčeve-pjege-ZG-GK
Iz starog albuma – Sunčeve pjege kakve je Gustav Kren snimao u zagrebačkoj Zvjezdarnici za mene su bili pusti snovi. Nisam imao niti instrumente, niti mogućnosti snimati takve astrofotografije

Nakon 25 godina vremena su se promijenila. Nemjerljivo bolje. Napokon sam si mogao priuštiti svoju vlastitu zvjezdarnicu s pravim, kvalitetnim teleskopima kojima više ne treba (nije ni moguće) ručno upravljati vrteći polugice rukom, na klimavoj montaži. Danas to rade računala. Imam ih nekoliko, dva u zvjezdarnici Apollo, a jedno u kući, kojima putem računalne mreže upravljam svim procesima koji se odvijaju u samoj zvjezdarnici Apollo. Teleskopi su na robotiziranoj montaži pa im zato mogu putem računala zadati što trebaju raditi, i sve se odradi točno, precizno i odmah je uglavnom vidljiv rezultat. Ostalo opet odradi glavno računalo nakon što računala u zvjezdarnici izvrše sve što je pred njih bilo stavljeno. Tako danas postoje digitalne kamere koje savršeno snimaju površinu Sunca, Sunčevu fotosferu. Snimljene video zapise ili digitalne astrofotografije, obrađujem na glavnom računalu u kući. I objavljujem na svojim web stranicama zvjezdarnice Apollo i drugdje na Internetu. O tome nije bilo ni primisli ranije kada sam se počinjao baviti astronomijom. 

Sunce1
Jubilarno Sunce – Današnja tehnika i metode snimanja su neusporedivo bolje od prijašnjih

Sunce5
Jubilarno Sunce – O ovakvim detaljima nismo prije niti razmišljali

Sunce6
Jubilarno Sunce – Prednosti digitalne tehnologije snimanja su jasno vidljive

Sunce4
Jubilarno Sunce – Snimanje na fotografski film nekada i digitalno snimanje danas jasno pokazuju prednosti moderne tehnologije

Sunce2
Jubilarno Sunce – Sve se vidi jasno, i one najmanje pjegice i ključanje mjehura granulacije

Sunce3
Jubilarno Sunce – Događaji na rubu Sunca su vrlo zanimljivi. Od pjega do oblaka fakula koji ih okružuju. Danas je to moguće snimiti. Prije, baš i ne, ili vrlo teško.

No, jednu stvar i dan danas radim kao i prije. To je izrada crteža Sunčeve fotosfere. Ta metoda se nije ni malo promijenila. Tom metodom odrađuju se promatranja Sunca i u drugim, profesionalnim zvjezdarnicama širom svijeta. Sada teleskop automatizirao prati kretanje Sunca po nebu, ne moram to više ja raditi pomoću polugica na montaži, nema više "plesanja i skakanja" slike pri svakom dodiru olovke po papiru na projekcijskom zaslonu, a predložak mi omogućava veću sliku od cijelih 20 cm na papiru formata A4. Veći promjer objektiva od 127 mm i žarišna duljina od 1500 mm s kvalitetnim okularom daju mi savršeno oštru sliku svih detalja na Sunčevoj površini. Sada mogu vidjeti puno više pjegica nego što sam prije mogao, jasnije vidim fakule, granulaciju, pa čak i detalje u penumbri oko pjega. Zbog toga mi je užitak svaki dan bilježiti sve te fine nijanse i detalje. A astrofoto i video snimanja Sunca i Sunčevih pjega digitalnim astrokamerama izvlačim iz njih takve detalje koje nikada ne bih mogao ni zamisliti. Prije tridesetak godina ni velike svjetske profesionalne zvjezdarnice nisu mogle snimati ono što danas snimamo svakodnevno iz svojih dvorišta s malim astronomskim teleskopima i instrumentima. Toliko je tehnologija napredovala. 


 https://www.youtube.com/watch?v=zghWtxYQ2SU

U zvjezdarnici Apollo Sunce se promatra i snima svakoga vedrog dana. Ovdje su prikazane metode kojima se to radi.

I zato ovo radim i dan danas, samo na puno većoj razini i kvaliteti. I više ne moram čekati mjesecima da moji radovi budu objavljeni u nekom časopisu. Objavim ih trenutno ja sam, nakon što ih obradim. I dostupni su cijelome svijetu tog istog trenutka. Tako je i sada. Ovdje možete vidjeti nešto od starih fotografija iz doba kada sam se počeo time baviti, crteže iz prošlog stoljeća i usporediti ih s ovima od danas. I vidjeti stanje na Suncu od prije nekoliko sati, a po potrebi i pogledati video o tome. I tako, mojih prvih 2000 je odrađeno i ne zaustavljam se, idem dalje. Jer, Sunce nikada ne miruje, ono je aktivno i svakim danom je sve aktivnije. Za razliku od prošlih nekoliko godina, kada je Sunce prolazilo kroz svoj minimum aktivnosti u jedanaestogodišnjem ciklusu aktivnosti Sunca, sada ide prema svojem maksimumu aktivnosti i to ne želim propustiti. Pripremao sam se za to i zabilježit ću one najznačajnije i najzanimljivije trenutke na tom putu, a vi ostanite sa mnom kako ne bite propustili nešto od toga, zajedno ćemo se diviti toj našoj najbližoj zvijezdi i predstavi koju nam svakodnevno priređuje. Tko zna, možda nam priredi nešto što se samo rijetko viđa. U pozitivnom smislu, naravno. 😊

40+2000
40 godina i 2000 promatranja stalo je u 8+1 fascikla. Onaj 1 je za 2022. godinu i u upotrebi je trenutno.

 

 I za kraj imam jedno pitanje za vas. Volio bih znati ima li još nekoga tko se bavi promatranjima Sunca na ovaj način? Znate li nekoga tko to radi? Nekako mi se čini da sam jedini u ovim našim krajevima koji koristi ove metode mjerenja Sunčeve aktivnosti. Volio bih da sam u krivu. Znam da se u svijetu mnogi bave time, čak i profesionalne zvjezdarnice ovako mjere Sunčevu aktivnost, no zanima me ima li kod nas još nekoga tko se isto sistematski bavi takvim promatranjima Sunca. Ako znate, molio bih vas da mi javite.

 

Rođendansko Sunce

 

 

Danijel Reponj
Author: Danijel Reponj
DANIJEL REPONJ Valsnik i urednik popularnog astronomskog sajta Zvjezdarnica.com. Danijel o sebi: http://www.danijel.info/webmaster/index.html zvjezdarnica_com

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • vlado said More
    kao i uvek, odlican JE autor ...Drago D,... 9 sati ranije
  • vlado said More
    a SMS, od 200 din, 500 din, jednokratno... 9 sati ranije
  • vlado said More
    odlican tekst, kao i uvek. majstor je... 10 sati ranije
  • vlado said More
    Vladimir99
    dobro vece, hvala na divnom... 10 sati ranije
  • dragant said More
    Ako bi se postavio jedan svemirski... 20 sati ranije