Do sada sam uspio snimiti sve planete Sunčeva sustava. Iako Pluton nije više planet, nekako mi je prirastao srcu jer dok sam odrastao, Pluton je uvijek bio planet. Iako je, po novoj klasifikaciji svrstan u patuljaste planete, Pluton mi je nedostajao u kolekciji, kao točka na slovu i. To sam morao ispraviti. I jesam. 

Prošle 2020. godine sam se bacio na višenoćni lov na bivši planet Pluton. I uspjelo mi je. Iako mu je sjaj bio vrlo slabašan, tek 14,28m zvjezdane magnitude, bio je u dosegu mojeg teleskopa. Snimao sam ga teleskopom Celestron 11 SCT Schmidt-Cassegrain. Snimanja sam odradio u mjesecu lipnju i to u pet noći. Vrijeme je poslužilo pa je sve proteklo kako sam i očekivao. 

Pluton1

U primarni fokus teleskopa stavio sam fotoaparat Canon EOS 650D, ISO osjetljivost sam postavio na vrijednost 6400 i snimao ekspozicije od 30 sekundi. To je bilo dovoljno da se Pluton snimi i izrade stackovi. Iz noći u noć jasno se vidjelo njegovo prividno pomicanje među zvijezdama i nije bilo problema oko njegove identifikacije. 

Pluton2

Ovdje možete vidjeti njegov položaj pri svakom pojedinačnom snimanju, a na zadnjoj slici nalazi se mozaik od skupnih pet fotografija, na svakoj je označen strelicom i sve su podijeljene u tri kategorije. Prva je kolor kategorija, odnosno sve se nalazi u boji. Druga skupina su te iste fotografije, ali sam ih pretvorio u monokromatski prikaz ili kako bi ljudi to rekli, u crno-bijelu tehniku. I zadnji prikaz je inverzni. On je i najjasniji jer se na bijeloj pozadini jasno uočavaju i najsitnije crne točkice koje su zapravo zvijezde, a među njima se jasno vidi Pluton. 

Pluton3

Taj mozaik sam ostavio za kraj, odnosno ovih dana sam se pozabavio njegovom izradom jer takav posao zahtijeva puno vremena iz razloga što je dosta složen za izraditi. Ja to radim onda kada dobijem volju, odnosno inspiraciju. Jer ako je nema, onda mi niti posao oko toga ne ispadne onako kako bih želio pa se radije tada ne hvatam posla oko toga. 

Pluton4

I eto, sada možete vidjeli kako izgleda patuljasti planet Pluton, sa udaljenosti od 4.952.677 kilometara od Zemlje, odnosno gotovo pet milijardi kilometara. Svemirskoj letjelici New Horizons, koja je jedna od najbržih letjelica koje je čovjek ikada napravio, trebalo je preko devet godina putovanja da bi napokon stigla do Plutona, a svjetlosti koju sam snimio, koja je došla od Plutona do senzora kamere, trebalo je putovati kroz svemir 4 sata i 35 minuta. Ako vas zanima gdje se Pluton nalazi baš sada, ovoga trenutka, možete to vidjeti na stranici Dwarf Planet Pluto Position Tracker Live. Tim Pluto trackerom sam se i ja služio kako bih provjerio snimam li upravo dio neba gdje se nalazi Pluton. I bio je tamo, točno kako ga je Tracker prikazao.

Pluton mozaik

 

O Plutonu

Pluton je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride. Do 24. kolovoza 2006. godine Pluton je bio smatran devetim planetom Sunčevog sustava, kada je na konferenciji IAU u Pragu usvojena definicija planeta koja isključuje Pluton, te je prihvaćen pojam "patuljasti planet". Od tada se službeno naziva 134340 Pluton. Udaljenost Plutona od Sunca u afelu iznosi 49,30503287 AJ, a u 29,65834067 AJ. Srednji polumjer mu iznosi 1195 km. Pluton je manji od svih 8 planeta, kao i od sedam prirodnih satelita: Ije, Europe, Ganimeda, Kalista, Titana i Tritona.

Najveći Plutonov prirodni satelit, Haron, neobičan je po tome što je najveći satelit u odnosu na matično tijelo u Sunčevom sustavu, tako da se Haron ne okreće oko Plutona nego se i Pluton i Haron okreću oko zajedničkog središta mase koji se nalazi između Plutona i Harona. Pluton je jedva moguće vidjeti amaterskim teleskopom – njegova prividna magnituda od oko 13,8mzahtijeva promjer objektiva najmanje 200 mm. U godinama od 1979. do 1999. bio je Suncu bliži od Neptuna. Ophodno vrijeme Plutona oko Sunca iznosi 247,68 godina. Oko Plutona kruži pet prirodnih pratioca: Haron,  Nikta, Hidra, Kerber i Stiks. S jedinim od njih, Haronom, tvori bliski dvojni sustav; vrtnja obaju tijela sinkronizirana je s periodom obilaska Harona od 6,387 dana. Pluton je sleđeno tijelo s temperaturom površine oko –220 °C, na kojem su opaženi dušik, metan i ugljikov monoksid. Pluton je otkrio 1930. Clyde Tombaugh, na temelju analize perturbacija u gibanju Urana i Neptuna, koju su načinili William Henry Pickering i Percival Lowell. Ime je dobio prema Plutonu, bogu podzemlja u rimskoj mitologiji.

Izvor: Wikipedija

 

 

Danijel Reponj
Author: Danijel Reponj
DANIJEL REPONJ Valsnik i urednik popularnog astronomskog sajta Zvjezdarnica.com. Danijel o sebi: http://www.danijel.info/webmaster/index.html zvjezdarnica_com

Zadnji tekstovi:


Komentari  

Danijel Reponj
0 #8 Danijel Reponj 16-04-2021 17:33
Nemam pojma što bih tada lovio ali otkrit ću ti što ću raditi slijedeće. Koristit ću ono što ima prosječan astronom. Fotić s običnim kit objektivom ili teleobjektivom, postavljen na teleskop, (piggyback metoda) i snimat ću - zviježđa.

Dakle, ne samo da neću koristiti veće teleskope nego ću ih zaobići i snimati ono što vidimo golim okom. Teleskope ću koristiti samo da bih snimio malo bolje ono što je značajno u tim zviježđima.

A tekstove za to su već napisali naši poznati astronomi. Projekt će trajati godinu dana. Moći ćeš ga pratiti na Astronomskom magazinu i na stranicama zvjezdarnice Apollo.

Ali psssst, nemoj nikome reći. To je samo za tvoju informaciju. :-)
ddragovic
0 #7 ddragovic 15-04-2021 19:49
Bravo Reponja!!!
Pa što se ne hvališ?
Meni zvuči JAKO zanimljivo i egzotično.
Napiši šta bi jurio da imaš recimo 100x jaču makinu
Danijel Reponj
0 #6 Danijel Reponj 12-04-2021 20:03
Najsitnije? Svakako meteori. Imam jednu fotku koja je vrlo zanimljiva, snimao sam komet Lovejoy C/2014 Q2 i prilikom snimanja, kroz vidno polje je proletio meteor pa sad imam sliku s kometom i meteorom.
https://flic.kr/p/2iAjQfq

Ako misliš na nešto egzotično, onda je to kvazar 3C 273
https://flic.kr/p/2iBqsDq

Ako misliš na nešto zanimljivo, onda su to svakako R Leporis / Hinds's Crimson, najcrvenija zvijezda na nebu
https://flic.kr/p/2iBp42g

i HD 140283, poznata kao zvijezda Metuzalem, najstarija je zvijezda u svemiru
https://www.astronomija.org.rs/galaksije/zvezde/13915-metuzalem-najstarija-zvezda

Slike Mjeseca možeš vidjeti u mojim albumima na Flickr:
https://www.flickr.com/photos/zvijezde/albums
ddragovic
0 #5 ddragovic 11-04-2021 20:15
Hvala Repko na odgovoru.
Mislio sam da ti nešto računaš itd.
I još nešto, krajnje laički: šta je najsitnije što si uhvatio svojom makinom a da je poznato?
Naime, jel to neki asteroid, planetni mesec i sl.? Šta je s Mesecom?
Daj jednom pošalji na sajt neku seriju slika Meseca
Danijel Reponj
+1 #4 Danijel Reponj 10-04-2021 13:11
Ma nema potrebe za takvim "vratolomijama" . Danas ti je sve servirano na dlanu. U tekstu sam dao adresu / link na stranicu Dwarf Planet Pluto Position Tracker Live. Tamo su ti svi potrebni podaci, pa tako i Plutonova magnituda sjaja. Osim toga, imaš i u Stellariumu ili nekim sličnim računalnim planetarijima također hrpe podataka za objekte koji te zanimaju. Sve je dostupno uz par klikova mišem. Tvoje je samo da ih znaš protumačiti. I naravno, da znaš kakvu opremu imaš i koje su joj granične mogućnosti. Da ti se ne dogodi da tražiš nešto što tvoja oprema ne može "dohvatiti". :-)
ddragovic
0 #3 ddragovic 09-04-2021 20:56
Reci mi kako ti znaš kolika mu je magnituda? Jel to meriš, računaš ili imaš neku tablicu?
Danijel Reponj
+1 #2 Danijel Reponj 09-04-2021 17:37
Hvala!

Da se čovjek zamisli, koliko je trebalo znanja, truda i mozganja da čovječanstvo izradi takvu letjelicu, i ispali ju prema toj slabašnoj točkici koju ne možemo vidjeti golim okom, a ni manjim teleskopima, i još tako precizno da ju umalo pogodimo, za desetak godina koliko joj treba da doleti do tamo!

To može samo znanost (nauka) napraviti. Ne ravnozemljaši. Ne teoretičari zavjera. Ne astrolozi. Ne popovi i crkve. Samo znanstvenici, inženjeri, stručnjaci. Pothvat je to tako veliki da se nekima čini da je riječ o magiji. Jer, svakodnevni život ne dovodi čovjeka u doticaj s takvim postignućima. Od jedne nevidljive točkice, do jednog nevjerojatnog svijeta koji je toliko nepojmljivo daleko, da bi nam trebalo nevjerojatnih 4280 godina putovanja običnim automobilom, koji juri 200 kilometara na sat, i to bez ijednog jedinog zaustavljanja. :-)

https://www.astronomija.org.rs/sunev-sistem-74117/12302-koliko-su-planeti-daleko
ddragovic
0 #1 ddragovic 09-04-2021 01:16
Bravo!
Divno je videti Plutona i ovako a ne samo iz New Horizonsa

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži