M33

Pojavila se neka moda u astrofotografiji da se uklanjaju zvezde sa slika. I sad sa fotografija nebeskih objekata koje su snimali, astrofotografi iz celog sveta sklanjaju zvezde (videvši to Betlgez sam počeo da se uklanja). 

Čuveni program za obradu astronomskih fotografija, Pixinsight je podržao ovu praksu pa je izbacio i poseban modul Starnet++ koji veoma elegantno uklanja zvezde sa fotografije.

Zahvaćen tom modom htedoh i ja da se priključim trendu.

Imam neke slike maglina. Ali ako sa njih uklonim zvezde, pomislih, izgubiću njihovu suštinu. Nestaće mi zvezda koja tu maglinu obasjava, iščupaću pulsar koji je preostao od zvezde koja je ispuštanjem svog materijala načinila tu maglinu. U stvari to više neće biti ta maglina, nego fotografija nečega što ne odgovara stvarnosti.

To što se tiče maglina, ali kada je reč o galaksijama to je već druga stvar. Kada gledamo fotografiju neke galaksije, zvezde koje vidimo u stvari pripadaju našoj galaksiji. One se nalaze između nas i galaksije koju snimamo. Kada bismo se izmestili izvan Mlečnog puta, slike galaksije koju snimamo bile bi bez tih zvezda. 

Pa evo pred vama je svojevrstan test da li ste prisutni u našoj galaksiji ili ste već odlutali. Kada posmatrate galaksiju Trougao, kako je vidite, sa zvezdama ili bez njih? 

m33 c

 

m33 b
Stavite kursor na fotografiju da vidite galaksiju bez zvezda

 

m33 kartaM33 je istaknuti član lokalne grupe galaksija, kao treći njen član po veličini, poznata i pod nazivom Triangulum galaksija. Nalazi se na oko tri miliona svetlosnih godina od nas. Crvenkasta boja na slici dolazi od jonizovanih oblaka vodonika, tj. od HII područja (područja međuzvezdane materije od kojih nastaju zvezde). Ovi oblaci galaksije M33 spadaju u najmoćnije poznata zvezdana porodilišta. Intenzivno UV zračenje koe izlivaju sjajne, masivnih zvezda junizuje okolni vodonik što izaziva karakterističan crveni sjaj.

Galksiju je otkrio italijanski astronom Giovanni Batista Hodierna 1654. godine, a Šarl Mesije ju je upisao u svoj katalog 1764. Zna se da je ovoj galaksiji svoju pažnju poklonio i Vilijam Heršel. Takođe posmatrao ju je i Lord Ros koji je uočio njemu spiralnu strukturu.

Pri dobrim osmatračkim uslovima ovu galaksiju je moguće videti i golim okom jer je njena magnituda 5,7.
Omiljeni je cilj astrofotografa.

Činjenice o galaksiji Triangulum
Author: Miloš Gagić

Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 7 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije