U znak sećanja na dr Antuna Balaža koji je 4. jula ove godine iznenada preminuo, ponovo objavljujemo dva njegova kratka izlaganja u serijalu „Vrt fizike“ Instituta za fiziku u Beogradu.
Opširnije: U znak sećanja na dr Balaža
Write comment (0 Comments) 
AI and the paradox of trust | Yuval Noah Harari
Zemlje i kompanije se trkaju da izgrade sve bolje i bolje modele veštačke inteligencije, sa sve većim i većim mogućnostima. Kada ih pitaju da li treba da postupaju opreznije, većina se slaže – ali upozorava: ako mi ne stignemo tamo prvi, naši konkurenti će, a onda će najsuroviji pobediti.
Ako ne možemo ni da verujemo jedni drugima, kako možemo da verujemo nepoznatoj vanzemaljskoj inteligenciji?
Opširnije: Veštačka inteligencija i paradoks poverenja | Juval Noa Harari
Write comment (0 Comments) 
Mjesec nije samo neprijateljski raspoložen, Mjesec vas želi ubiti. I ima tisuće načina da to postigne. Vakuum će vam istrgnuti zrak iz pluća. Radijacija će spaliti stanice duboko u vašem tijelu. Prašina, sitna i toliko oštra da ogrebe metal, prodire kroz svako svemirsko odijelo, pretvara pluća u krvavu kašu i kida kožu s tijela. Svaki udah, svaki korak, svaka pogreška ovdje je smrtonosni rizik.
Opširnije: Evo zašto se ljudi nikada nisu vratili na Mjesec
Write comment (0 Comments) 
Sećate li se asteroida 2024 YR4? Ranije ove godine, njegove šanse da udari u Zemlju 2032. godine porasle su na oko 3%, što je najveća verovatnoća udara ikada dostignuta za veliki asteroid. Kako smo na kraju isključili takav udar? I šta možemo da uradimo ako ikada pronađemo još jedan opasan asteroid? U ovoj epizodi „Chasing Starlight“ dajemo vam ubrzani kurs o planetarnoj odbrani.
Opširnije: Planetarna odbrana 101: praćenje opasnih asteroida
Write comment (0 Comments) 
Zamislite svet u kome se energetske potrebe cele planete zadovoljavaju bez sagorevanja ijednog fosilnog goriva. Da li bi dva sunca mogla biti odgovor na našu energetsku krizu? U ovom videu istražujemo fascinantan koncept binarnog zvezdanog sistema i da li je moguće da dva sunca napajaju celu planetu. Od nauke koja stoji iza binarnih zvezda do potencijalnih koristi i izazova iskorišćavanja njihove energije, duboko se upuštamo u mogućnosti i implikacije ove izvanredne ideje. Pridružite nam se dok se upuštamo u nepoznato i otkrivamo istinu o moći dva sunca.
Opširnije: Šta ako bi Zemlja imala dva Sunca? Vrhunski izazov!
Write comment (0 Comments) 
Šta se sve može videti na noćnom nebu sa Jupiterovih meseca?
Jednog dana u budućnosti kada prvi astronauti stignu u Jupiterov sistem, I kada se kroče na površine jednog od 4 velikih meseca, imaće priliku da iskuse jedinstvene I nezaboravane prizore na noćnom nebu, kružeći oko najveće planete sunčevog sistema. U ovom videu otkrićemo kako izgleda noćno nebo sa Galileovih meseca, I videćemo kakve sve astronomske zanimljivosti možemo videti iz Jupiterovog sistema.
Opširnije: Šta se sve može videti na noćnom nebu sa Jupiterovih meseca?
Write comment (0 Comments) 
Gost emisije je astrofizičar i direktor izgradnje milijardu dolara vrijedne Zvjezdarnice Vera Rubin u Čileu! Govori kakve ga uspomene vežu uz Zvjezdarnicu Zagreb i kakvu je ulogu imala u njegovu formiranju kao astronoma. Što bi o nama saznali izvanzemaljci kad bi snimili samo jednu sliku Zemlje? Hoće li nas u doglednoj budućnosti pogoditi asteroid i što možemo učiniti? Što nam donosi umjetna inteligencija?
Opširnije: Razgovor s razlogom: Željko Ivezić
Write comment (0 Comments) 
Opširnije: AD "Sirijus" i posmatranje Sunca
Write comment (0 Comments) 
Ako ste zainteresovani za istraživanje svemira, kolonizaciju Marsa i sve što je vezano za svemirska putovanja i svemirsku trku... došli ste na pravi kanal! Volimo svemir i nadamo se da ćemo inspirisati druge da saznaju više
Opširnije: Kakav će biti život u svemirskom brodu Spejsiks
Write comment (1 Comment) 
Nakon što je održao predavanje na Sveučilištu u Splitu, teorijski fizičar i profesor Goran Senjanović vrlo će vjerojatno postati prva osoba na chair poziciji tog sveučilišta. Radi se o poziciji na kojoj bi naš znanstvenik okupljao mlade znanstvenike iz Hrvatske, ali i iz drugih zemalja svijeta te bi Split postao međunarodni centar za fiziku. O tome zašto bi prihvatio posao u Hrvatskoj nakon što je godinama radio u inozemstvu, kakva je mobilnost znanstvenika u EU, kako se uopće zaljubio u fiziku i što misli o maturi, razgovarat ćemo sa Senjanovićem u našoj novoj, 50. epizodi podcasta.
Opširnije: Goran Senjanović | Hrvatski fizičar svjetskog glasa
Write comment (1 Comment)