Jeste li se ikada zapitali kako astronomi snimaju sve te čudesne slike, kako pogode pravi trenutak za njihov nastanak i slično tome? Tajna se krije u jednom pojmu - planiranje!
Rijetki su trenuci kada slučajno uspijete snimiti nešto atraktivno, ima ih ali su rijetki. Pa kako onda uspijevamo snimiti nešto u pravo vrijeme i zateći se na pravom mjestu? Mi astronomi smo kao krtice, kopamo i ne prestajemo kopati sve dok ne iskopamo. A što to? Pa informacije. Podatke. Nekada smo kopali po knjižurinama, računali na papirima, pratili podatke u specijaliziranim časopisima i biltenima. Danas za to imamo računala i mrežu svih mreža - Internet. To je moderna knjiga koja je toliko opširna da ju nitko nikada neće uspjeti pročitati, a ona u sebi krije one veličanstvene tajne koje astronomi toliko vole istraživati. To je moderna internetska arheologija, traganje za vrijednim podacima koje onda možemo iskoristiti da napravimo nešto lijepo i korisno, a nekada samo za svoje zadovoljstvo. Tako su nastali i ovi snimci. Otkrit ću vam njihovu tajnu, možda i vama bude od koristi. Evo kako je sve počelo.
Kliknite na sliku
Prvo sam se registrirao na jednu web stranicu koja se zove CalSky i koja sadrži sve podatke koji su mi potrebni. U njoj sam napisao svoje zemljopisne podatke, o točnome mjestu s kojega promatram. To je jako važno. Ne napišete li to, sve pada u vodu. Ne znate svoje zemljopisne podatke? Ništa lakše, instalirajte si Google Earth, pronađite svoje dvorište i pročitajte tražene koordinate, njih zatim upišite u CalSky. Kada ste završili, odaberite sve što želite promatrati, pomrčine Sunca i Mjeseca, okultacije, tranzite, bljeskove satelita, prelete satelita i Međunarodne svemirske postaje ISS i slično. Kada ste odabrali što želite promatrati i pratiti, tada samo trebate čekati. Što? Pa da vam na vaš e-mail koji ste tamo napisali, stignu poruke o tome što će se dogoditi vezano za vašu lokaciju na kojoj promatrate.
Kliknite na sliku
I tako meni lijepo u sandučić elektroničke pošte svaki dan stižu poruke kojima me CalSky uredno obavještava da će se sutra vidjeti bljesak satelita Iridium na sjeverozapadu, da će ISS dva puta preletjeti iznad moje glave, da će se vidjeti komet i slično. Zgodno, zar ne. Tako pred svojim prijateljima možete ispasti pametni i važni jer im možete pokazati u pravo vrijeme na nebu neku od pojava koje oni nikada nisu vidjeli. A i djevojka će vas drugačije gledati kada joj pokažete bljesak satelita na nebu i kažete joj da se to dogodilo samo zato što vam ona toliko mnogo znači. Pa neka pokuša naći drugog dečka koji joj može pokazati takvo nešto ;-)
Kliknite na sliku
No dobro, dosta maštanja, vratimo se sada natrag na Zemlju. Dan prije tranzita (prelaska) ISS-a preko Sunčeve ploče, nekada smo govorili diska Sunca, stigne mi e-mail od CalSky u kojemu je pisalo da će se 30. lipnja 2013. godine u 17 sati, 57 minuta i 06 sekundi sa moje lokacije promatranja (sjećate se, to su one koordinate koje sam spominjao) moći vidjeti lijepi tranzit ISS-a preko Sunca i da će sami prelet trajati točno 1 sekundu i 56 desetinki sekunde. E, to je prizor koji se ne propušta, em je rijedak, em je impresivan i treba ga svakako pogledati. No, odlučio sam da ga pokušam snimiti. Zašto pokušam? Pa riječ je o tehnici, a kada je tehnika u pitanju, morate uvijek biti spremni na sve.
Ja imam sve što je potrebno od opreme za snimiti taj događaj, imam teleskop za promatranje i snimanje Sunca s optičkom cijevi tipa Maksutov, promjera objektiva 127 milimetara, žarišne duljine od 1500 milimetara svjetlosne moći f/11, imam vrhunsku robotiziranu montažu koja je u stanju okrenuti teleskop precizno u bilo koji dio neba i pratiti kretanje nebeskog svoda, imam DSLR fotoaparat Canon EOS 450D i imam ružni laptop koji odlično obavlja posao upravljanja teleskopom i fotoaparatom ali nisam znao hoće li to sve raditi kako treba. Slaba karika je bilo prijenosno računalo jer je baterija bila gotovo prazna, a vremena za njezino punjenje nije bilo. Da sam bio negdje na terenu, ne bih mogao snimiti ništa od ovoga što sada gledate u ovome članku. Na svu sreću, imam produžni kabel pa sam taj problem riješio priključenjem računala direktno na električnu mrežu. Power Tank (prijenosni akumulator) za teleskop je bio pun pa nije bilo problema s napajanjem montaže teleskopa. Imao sam oko sat vremena da postavim sve na svoje mjesto i izvršim probna snimanja. Sve je funkcioniralo savršeno. Sada sam samo trebao pričekati da dođe dati trenutak.
Kliknite na sliku
Dvije minute prije nego se tranzit trebao dogoditi, pokrenuo sam snimanje i pratio teleskopom dnevni hod Sunca. To vam je ono kretanje Sunca po nebu od istoka prema zapadu. Da to nisam radio, Sunce bi mi izašlo van kadra, odnosno vidnog polja teleskopa jer teleskop nije bio usjeveren, rektificiran kako bismo to mi astronomi stručno i učeno rekli. To je postupak kojime os vrtnje teleskopa poravnamo po pravcu u kojemu se nalazi zvijezda Sjevernjača. Nju naravno nisam vidio jer je bio sunčani dan pa taj postupak nisam niti izveo. Okrenuo sam ga odoka prema sjevernom nebeskom polu i to je bilo sasvim dovoljno za ove potrebe. Elektronika je radila savršeno, fotoaparat je slao video prijenos u računalo, a ono je sve uredno zapisivalo na tvrdi disk. I tu postoji maleni trik. Kako ja imam fotoaparat koji ne može snimati video zapise, rješenje je da na računalo instalirate jedan besplatni program pod imenom EOS Camera Movie Record pomoću kojega onda snimate video na računalu umjesto na fotoaparatu. I onda, u manje od dvije sekunde, preko Sunca, između Sunčevih pjega, elegantno je prohujala jedna mrljica. Bila je to njezino veličanstvo ISS - Međunarodna svemirska postaja. Jedva zamjetna na ekranu računala jer je sunce sjalo toliko jako da sam računalo morao staviti u kartonsku kutiju da bih mogao vidjeti sliku na njegovom zaslonu. I najvažniji dio zadatka je time bio završen. Sada je slijedila obrada snimljenog materijala.
Kliknite na sliku
Prebacio sam taj video zapis na svoje glavno računalo, od milja zvano Mainframe i pregledao ga. Zapis je bio OK, lijepo se vidjelo cijelo Sunce, Sunčeve pjege su se također lijepo vidjele, slika je malo bila mutnjikava zbog toga što je atmosfera kuhala zbog miješanja toplog i hladnog zraka. To vam je onaj efekt koji vidite kada gledate dalekozorom pa zrak treperi ili kada iznad površine asfaltirane ceste vidite kako zrak kuha. Tu nema pomoći, to je tako, zbog toga se sve velike zvjezdarnice grade na vrhovima visokih planina gdje je zrak rjeđi pa je i ovaj nepoželjni efekt manje primjetan. Recimo, astronauti koji putuju svemirom u ISS nemaju tih problema, njima sve zvijezde sjaje postojano, niti jedna ne treperi jer u svemiru nema zraka koji bi treperio pa svjetlosne zrake, fotoni, do njihovih očiju dolaze neometano.
Sada je trebalo izdvojiti taj dio video zapisa iz cijeloga filma. Riječ je o nekoliko sekundi video materijala. Kako nisam stručnjak za taj dio posla morao sam se snaći. Za tu potrebu sam iskoristio Movie Maker koji dobijete s Windowsima. Ako ga nemate, možete ga besplatno skinuti s Microsoftovih stranica. Njime sam izrezao dio u kojemu se vidi sami prelet ISS-a opreko Sunca. Zatim sam njime napravio ovaj filmić, stavio usporeni dio da bi se tranzit vidio jasnije, napravio uvodnu i odjavnu špicu, ubacio besplatnu glazbu koju vam Movie Maker ponudi s linka na webu i to lijepo snimio u format pogodan za objavu na YouTube servisu. Tako sam omogućio svima da uživaju u ovom zanimljivom prizoru.
YouTube video: http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=Nv179ReqWVE
Gledajući odjavu, vidjet ćete da sam napisao nekoliko zanimljivih podataka. Između ostaloga, napisao sam koliko je tog trenutka iznosila udaljenost Zemlje od Sunca i koliko je daleko bila ISS i na kojoj je visini letjela. Kako sam to znao? Tu opet u pomoć uskače tehnika. U besplatnom astronomskom računalnom programu Stellarium koji sam prethodno ažurirao na Internetu (povukao sam najnovije podatke iz internetske baze podataka) saznao sam udaljenost od Sunca u tom trenutku kao i podatke o letnim parametrima Međunarodne svemirske postaje toga trenutka. No, moj posao tu nije ni izdaleka bio gotov. Kako sam ja zaljubljenik u promatranje i snimanje Sunca, to mi je specijalnost iz mlađih dana, znao sam da se tu može izvući puno više podataka iz tog materijala. Doduše, nisam stručnjak za obradu video filmova, to još moram savladati jer je to neophodno u astrofotografiji, ali sam dosta dobar u obradi astrofotografija Sunca pa sam iz filma izvukao sve frameove na kojima se vidi ISS. Bilo ih je ukupno devet, a izvukao sam i jedan frame bez ISS, na kojemu se lijepo vide Sunčeve pjege.
Kliknite na sliku
Želja mi je bila napraviti jednu fotografiju na kojoj će se vidjeti svaki položaj ISS-a na putu preko Sunčeve ploče. Svaku od tih slika sam obradio tako da se jasno vide svi detalji Sunčeve površine, svaka Sunčeva pjega i svaka slika ISS-a. Kako Baader AstroSolar filtar za promatranje i snimanje Sunca daje monokromatsku sliku, lišenu boja, dodao sam Suncu boju jer ljudskom oku bolje odgovaraju slike bogate bojama od onih koje ih nemaju. I to je sve što sam mogao napraviti. Nisam znao kako na jednu sliku ukomponirati više njih i tu mi je u pomoć uskočio kolega astronom Zoran Novak a.k.a. Zocky s Astroforuma. On je stručnjak za računalnu obradu digitalnih fotografija i znao je kako napraviti ono što je meni bilo potrebno. Ponudio mi je i da od fotografija napravi animaciju što sam s veseljem prihvatio. Rezultate Zoranova posla možete vidjeti u ovome članku.
Kliknite na sliku
E sada, Zoran ne bi bio to što je, prava ljudina, da nije poželio napisati i kratke tutorijale na Astroforumu o tome kako je to napravio i na taj način pomoći svima nama koji nismo znali za te tehnike rada s fotografijama. Nisu komplicirani i svakako ih pogledajte, možda vam budu od koristi. Prvi se nalazi u temi Spajanje fotografija pomoću Blending opcije u kojoj je opisao kako je napravio jednu fotografiju na kojoj se vidi cijeli put ISS-a preko Sunca. U drugoj temi pod nazivom Izrada animacije sa statičnim fotografijama opisao je kako je iz više fotografija, u ovome slučaju od onih deset fotografija koje sam obradio, napravio animaciju koja ima puno više detalja od filmića sa YouTubea.
Kliknite na sliku da se animira!
Svaka metoda ima svoje prednosti i mane, a kada ih koristimo zajedno i kao nadopunu jedne drugoj, imamo vrlo atraktivnu prezentaciju događaja koji se dogodio u svega jednoj i pol sekundi, a koji smo svojim očima mogli samo na trenutak vidjeti i ne zamijetiti gotovo ništa od svega ovoga. I zato su astrofotografije, animacije i video uradci koje astronomi rade, tako lijepi i sadrže toliko korisnih informacija koje inače ne bismo nikako mogli vidjeti golim okom. To je i razlog što se ljudi koji se time ne bave ili ne prate događanja u praktičnoj astronomiji, pomalo razočaraju kada pogledaju kroz teleskop. Fotografije su uvijek ljepše :-)
