Rezime dnevnika promatranja zvjezdarnice Apollo. Svaki ozbiljni promatrač vodi nekakav dnevnik promatranja, pravi razne bilješke i slično. Tako i svaka zvjezdarnica ima svoj dnevnik promatranja. Zvjezdarnica Apollo nije iznimka.

<< Naša zvijezda Sunce u 2015. godini

U zvjezdarnici Apollo vode se dvije vrste dnevnika. Jedan je onaj klasični, u obliku bilježnice u koji se kemijskom olovkom zapisuje svako promatranje, znači što se promatralo, kakva je bila vidljivost neba, da li se samo promatralo ili se i snimalo, čime se snimalo i slično. Drugi, puno precizniji i detaljniji dnevnik promatranja je onaj digitalni, na računalu. Isti se nalazi na računalu koje upravlja teleskopima i putem njega se teleskopima i upravlja. Svaki objekt koji poželimo, putem programa se pronađe i on daje instrukcije robotiziranom teleskopu da se okrene u pravcu tog objekta. Na taj način se automatski u dnevnik zabilježi mnoštvo podataka vezanih za taj objekt. Kasnije ćemo prikazati neke od njih.

Riječ je o specijaliziranom računalnom programu AstroPlanner koji je puno više od pukog dnevnika promatranja. Njime se mogu planirati buduća promatranja, izrađivati karte dijelova neba koje želimo promatrati, u svojoj bazi podataka ima nekoliko GB podataka o svemu što možete pronaći na nebu, od planeta, zvijezda, kometa, asteroida, kvazara, pulsara… Po potrebi može i s Interneta povući dodatne podatke. Ukratko, program za vođenje i upravljanje zvjezdarnicom. Ovdje ćemo predstaviti što se u prošloj godini sve promatralo iz zvjezdarnice Apollo. Jedan mali dio podataka se odnosi i na 2012.; 2013. i 2014. godinu. Pa krenimo redom.

Promatranja

godineKada smo spomenuli godine, u 2012. godini bilo je 5 promatranja, 2013. godini 17 promatranja, a u 2014. godini također 17 promatranja. To je bilo u vrijeme kada je nabavljena Sky-Watcher NEQ-6 PRO GoToSkyScan montaža i teleskop Sky-WatcherMaksutov-Cassegrain MAK 127. Zbog nezgrapnosti i težine cijelog setupa nije se često koristio na terenu. To su instrumenti namijenjeni za postavljanje u zvjezdarnici tako da su se koristili samo povremeno.

No situacija se mijenja nakon njihovog postavljanja u novoizgrađenu zvjezdarnicu Apollo krajem 2014. godine kada je započeo kratki period probnog rada. Službeni rad započinje 2015. godine i tada je ukupno izvršeno 288 različitih promatranja. U tu statistiku ulaze promatranja i snimanja.

Korištenje teleskopa

teleskopiS obzirom da je zvjezdarnica Apollo specijalizirana za promatranje Sunca, u te se namijene prvenstveno koristi teleskop Sky-WatcherMaksutov-Cassegrain MAK 127. Kako je takvih promatranja bilo najviše, spomenuti teleskop koristio se 295 puta odnosno 90,2%. Naravno, koristio se i za promatranje Mjeseca, planeta, kometa i drugih nebeskih objekata i pojava.

Što se tiče teleskopa Celestron 11 SCT Schmidt-Cassegrain, dotični se koristio 8% odnosno 26 puta. Uglavnom za promatranje i snimanje planeta, Mjesečeve površine i Sunčevih pjega.

Promatranja po danima

daniZanimljivo je vidjeti kojim danima se promatralo više, a kojima manje. Najviše se promatralo utorkom, 19% odnosno 62 puta.

Najmanje se promatralo četvrtkom, 9,8% odnosno 32 puta.

Na grafikonu možete vidjeti vrijednosti za ostale dane. Zašto je to tako? Teško je reći, no u to svakako ulaze vremenske prilike, uvjeti promatranja, mjesečina i vidljivost određenih objekata i pojava na nebu.

Promatranja po mjesecima

mjeseci

 

Najmanje promatranja bilo je u mjesecu decembru (prosincu), samo 13, odnosno svega 4%. To je i razumljivo, tada su vremenski uvjeti vrlo nepovoljni za astronomska djelovanja, baš kao i u veljači.

No, zanimljivo je da se januar (siječanj) sa 31 promatranjem, odnosno s 9,5% smjestio u zlatnu sredinu, a septembar (rujan) s 18 promatranja i 5,5% smjestio se na deseto mjesto.

Promatranja po satima

sati

Gledajući u koje vrijeme dana su vršena promatranja, a s obzirom da se Sunce vidi isključivo po danu, očekivano je da se u to doba dana najviše promatralo. I zaista, između 15 i 16 sati UT odrađeno je najviše promatranja, njih ukupno 36 ili 11%.

Najmanje ih je bilo u sitnim jutarnjim satima, između 3 i 4 sati UT kada je obavljeno svega jedno promatranje, odnosno 0,3%. Na grafikonu možete vidjeti raspoređenost učestalosti promatranja.

Korištenje okulara

okulari

Od svih okulara koji se koriste, najčešće je korišten onaj za potrebe promatranja Sunca, odnosno projekcije Sunca na zaslon. Riječ je o okularu  25 mm 1,25″ Super Plössl koji je korišten 195 puta odnosno 59,6% vremena. Isti je kasnije zamijenjen kvalitetnijim 25 mm 1,25″ TS Super Plössl kojime se odradilo 15 promatranja, znači 4,6%.

Na drugo mjesto po korištenosti smjestio se Sky-Watcher 13 mm SWA 70°, 2″ / 1,25″ okular koji je korišten 25 puta, odnosno 7,6%.

Posljednje mjesto po korištenju pripada vrlo kvalitetnom okularu 24 mm ExploreScientificMaxvision 68° koji je u pogonu bio 12 puta, odnosno 3,7%.

Optička pomagala

optical aid

Pod tim nazivom svrstani su razni objektivi za fotoaparate, tražila i Barlow. Pa da vidimo koje su bile potrebe za njihovim korištenjem.

Najkorišteniji je bio Starpointer koji se koristio 21 puta, odnosno 6,4%. Ovdje moramo napomenuti da se Starpointer rijetko koristi jer računalo odrađuje pronalaženje objekata, no u nekim situacijama kada to nije bilo dovoljno precizno, ukazala se potreba za upotrebom Starpiontera.

Drugo mjesto po korištenju zauzeo je 1.25″ apokromatski TS Optics APO Barlow 2.5 x koji je uglavnom korišten za potrebe snimanja Sunčevih pjega i planeta. Koristio se 13 puta, odnosno 4%.

Ostalo otpada na korištenje objektiva za fotoaparate.

Korištenje kamera

kamereU zvjezdarnici Apollo koriste se tri snimalice. Dva fotoaparata marke Canon, EOS serije. EOS 450D najčešće se koristio, čak 50 puta odnosno 15,3% vremena.

Nakon njega je EOS 650D korišten 29 puta, odnosno 8,9%. On je i najnoviji fotoaparat koji je nabavljen tijekom 2015. godine tako da će u budućnosti biti sigurno više u upotrebi.

Planetarna kamera Astrolumina QHY 5-II-c se koristila 10 puta odnosno 3,1%, uglavnom za snimanje planeta i Sunčevih pjega.

Promatranje astronomskih objekata

tip objekataŠto se sve promatralo u proteklim godinama? Ima tu svega, no najpromatraniji objekt je, naravno, Sunce. Sunce je promatrano 209 puta, odnosno 63,9%. Odmah za njim su planeti i Mjesec. Ostatak otpada na komete, maglice i slično. Detalje možete vidjeti u grafikonu.

Promatranja po zviježđima

ConstellationZanimljivo je pogledati po kojim se zviježđima najčešće promatralo, odnosno u kojim su se zviježđima nalazili objekti promatranja.

Lav je očito bio najzanimljivije zviježđe prema kojemu su teleskopi bili okrenuti čak 43 puta odnosno 13,1%.

No, zviježđa Kita, Orla i Pegaza su bila najmanje zanimljiva za promatranje jer se prema njima teleskopi nisu često okretali. Samo po jednom i to spada od po 0,3% po spomenutim zviježđima.

Naravno, ima i onih zviježđa prema kojima se teleskopi nisu uopće okretali, no ta zviježđa zbog toga nisu niti ušla u statistiku promatranja – jer nisu bila promatrana niti su bila planirana za promatranje.

Promatranja po ID oznakama

idTu spadaju objekti koji su posebno označeni u AstroPlanneru, a daju nam nekakve vrijednosti o učestalosti njihovih promatranja. Sunce je naravno najzastupljeniji objekt promatranja, zatim Mjesec, Venera i tako dalje. Možete pogledati detalje u grafikonu da ih sada ne nabrajamo jer smo neke od njih već spominjali.

Uvjeti promatranja -seeing i transparentnost atmosfere

seeing

transparentnostKako se kod svakog promatranja daju ocjene uvjeta i stanja atmosfere, naravno da i to onda može ići u statistiku. Ovdje na grafikonima možete vidjeti kakvi su uvjeti promatranja vladali tijekom proteklog perioda. Što se toga tiče uglavnom je bilo vedro vrijeme i slika je bila jasna. To je pohvalno. No ima i trenutaka kada su promatranja Sunca vršena kroz rupe u oblacima.

Naravno, u statistiku ne ulaze dani kada je bilo oblačno jer se tada nije moglo promatrati. Ova se statistika odnosi samo na vremena u kojima su bila moguća astronomska promatranja, pa makar bila moguća samo na trenutke.

Zaključak

Ovdje ćemo samo pobrojati što se sve promatralo ili što je bilo planirano promatrati, a nije se moglo promatrati.

– Sunce je promatrano 209 puta

– Venera je promatrana 22 puta

– Uran je promatran 2 puta

– Saturn je promatran 5 puta

– Mjesec je promatran 29 puta

– Merkur je promatran 2 puta

– Mars je promatran 1 puta

– Plejade su promatrane 2 puta

– Orionova maglica promatrana je 5 puta

– Jupiter je promatran 16 puta

– Deneb je promatran 2 puta

– Vega je promatrana 2 puta

– Rigel je promatran 1 puta

– Komet C/2014 Q2 Lovejoy je promatran 9 puta

– Messier 13 je promatran 3 puta

– Omega Nebula je promatrana 1 puta

– TrifidNebula je promatrana 1 puta

– Karlovo srce je promatrano 1 puta

– Galaksija Vrtlog je promatrana 1 puta

– Galaksija Vatreno kolo je promatrana 1 puta

– Messier 81 je promatran 2 puta

– Arktur je promatran 2 puta

– Messier 82 je promatran 2 puta

– Albireo je promatran 1 puta

– Alcor je promatran 2 puta

Nisu promatrani ali su bili planirani za promatranje:

– Pluton nije promatran

– Neptun nije promatran

– Kvazar 3C 273 nije promatran

– Andromedina galaksija nije promatrana

– Aldebaran nije promatran

I eto, ovo je rezime rada zvjezdarnice Apollo u proteklom periodu. Konstanta za 2016. godinu će biti promatranje Sunca, a sve drugo će biti prilagođeno trenutku i situaciji koja će vladati tada.



Danijel Reponj
Author: Danijel Reponj
DANIJEL REPONJ Valsnik i urednik popularnog astronomskog sajta Zvjezdarnica.com. Danijel o sebi: http://www.danijel.info/webmaster/index.html zvjezdarnica_com

Zadnji tekstovi:


Komentari   

Danijel Reponj
0 #2 Danijel Reponj 06-03-2016 12:44
Je Drago, baš imam sponzore, jedino što im se nikako ne mogu sjetiti niti jednog jedinog imena.
Ovo je samo prikaz statistike mojih redovnih i onih neobaveznih promatranja i ništa više. Pravi posao se nalazi ovdje:
http://www.zvijezde.eu/vizualna/sunce-analiza-2015/
TO je ono pravo, sistematsko promatranje i analiziranje. To već spada u naučni rad.
Što je slijedeće u planu? Pa nastavak promatranja i bilježenja Sunčeve aktivnosti u 2016. godini, a ostalo kako što naleti i kako mi se bude dalo. :lol:
Prijavi administratoru
drasko
0 #1 drasko 05-03-2016 09:44
Veliki trud I napor - u našim uslovima pogotovu. Srećom da imate jake i brojne sponzore, inače ko bi to mogao sam da odradi? Odlična prezentacija. Šta je sledeće u planu?
Pozdrav svima tamo!
Prijavi administratoru

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži