Upravo sutra, 10. decembra 2021. u ograničenom broju bioskopa kreće prikazivanje filma Don't Look Up (tj. Ne gledaj gore). Ukratko: radi se o predstojećoj katastrofi globalnog karaktera jer se Zemlji približava ogromna kometa! U prvim prikazima ovog filma još se kaže da je to satirična naučna fantastika, itd. Ali, koliko u celoj priči ima ozbiljne nauke – o tome govori dr. Amy Mainzer naučna savetnica za ovaj film.
Iako je kopnena površina Zemlje detaljno mapirana, najveći deo zemljine površne čine okeani. Površina pod vodom nije dobro mapirana i istražena kao površina Meseca. Simulacija koju su napravili Japanska aerokosmička istraživačka agencija (Japan Aerospace Exploration Agency, JAXA) i NASA dočarava nam kakvi se predeli kriju u dubinama.
Perseverance Rover lost connection with Ingenuity Mars Helicopter during 17th flight
Dana 5. decembra 2021. NASA-in helikopter Ingenuiti Mars završio je 17. let na Crvenoj planeti, ali je izgubio vezu sa Perseverance Roverom tokom sletanja.
Razgrnite oblake i na nebu potražite kometu Leonard (C/2021 A1). Ona, kažu izveštaji, može da se vidi i golim okom, ali pod idealnim osmatračkim uslovima. Ipak ne oslanjajte se previše na te priče, samo vi lepo uzmite dvogled i bacite se na traganje za njom.
Kada bi Zemlju smanjili na veličinu jabuke, zona u kojoj se odvija život jedva bi odgovarala debljini ljuske. Unutar ovog sloja, debljine 20km, od dna okeana do niže atmosfere nalaze se svi elementi koji omogućavaju život na Zemlji.
Sledeći tekst je prevod govora slavne dr Carolyn C. Porco na međunarodnoj konferenciji FWD50 o inovacijama u javnom sektoru. Karolina ( Twitter,Facebook,CICLOPS ) planetarna je naučnica koja je godinama radila na misijama 'Voyager' (poseta spoljnjeg solarnog sistema) i 'Cassini' (Saturn). Nosilac je medalja 'Carl Sagan' za izuzetan doprinos u javnoj propagandi nauke od strane Američkog astronomskog društva. Članak je objavljen u Infoastru. Lično se s nečim slažem a s nečim ne.
U martu ove godine američka kompanija 'Rocket Lab' je predstavila svoju novu raketu 'Neutron', lanser srednjeg tipa sposoban da postavi 8 tona u nisku orbitu. Uvođenje ovog lansera označilo je radikalnu promenu u poslovnom modelu kompanije na čelu s Novozelanđaninom PeteromBeckom, koji je do sada bio fokusiran na mikrolanser 'Electron', malu raketu koji može da onese oko 300 kg u LEO. To je na neki način značilo i priznanje poraza: da kompanija koja proizvodi sopstvene mikrorakete ne može da bude profitabilna ispunjavajući zahteve samo ovog sektora tržišta. Kako god bilo, novi 'Neutron' igra u mnogo jačoj ligi i nominovan je kao konkurencija raketama kao što su 'Antares' ili 'Sajuz'. Međutim, ni pola godine kasnije, 'RocketLab' je ponovo krenuo i prošle nedelje je predstavio novi dizajn za 'Neutron'. Zapravo, nova raketa je potpuno drugačija od one koju smo mogli da vidimo u martu. Pođimo prvo od te 'stare':
Bar s' Andrićeve strane, to nije bila ljubav ni na prvi ni na drugi pogled: kada je kao diplomata Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca tokom 1922. i 1923. boravio u Trstu, a na osnovu pisama koje je slao prijateljima* jasno je da je Andrić ovde bio nesrećan.