Za mesec dana, Nasin rover 'Perseverance' poletiće na Mars. Misija, ranije poznata jednostavno kao 'Mars 2020', ima za cilj potregu za biomarkerima u stenama kratera Jezero. No on se neće ograničiti na proučavanje ove regije Crvene planete, već će morati da prikupi uzorke kako bi ih smestio u 36 epruvete koje će biti prikupljene do kraja decenije i donešene na Zemlju. A 'Preseverance' treba da bude prva od tri sonde koje čine veliki projekt 'Misple Return Mission' ili MSR (MarsSample Return). Ostale dve misije će biti izvedene zahvaljujući saradnji Nase i Evropske kosmičke agencije (ESA) prema šemi '26-26-31', koja označava da će se obe sonde biti lansirane 2026. na takav način da uzorci stignu na Zemlju 2031. Razlog odabira 2026, plus što još uvek ima dovoljno vremena za razvoj i izgradnju sondi, je taj što je prozor za lansiranje 2026. na Mars posebno dobar. Ove dve sonde su SRL (Sample Retrieval Lander) i ERO (Earth Return Orbiter). Plan je konceptualno jednostavan: Nasina sonda će sleteti krajem 2028. u krater Jezero i istovariti evropski rover koji će skupljati uzorke koji su ostali iza 'Perseverancea' –koji će, a možda i neće potrajati do tada – evropski rover će uzorke smestiti u američku raketu koja će poleteti i stići do Marsove orbite.Tamo će evropski orbiter ERO preuzeti kontejner s uzorcima i poneti ih na Zemlju, gde će dospeti u septembru 2031. Retko komplikovan plan, ali ...
Većina od gotovo 4300 vansolarnih planeta za koje znamo jesu super-Zemlje i mini-Neptuni, dve vrste svetova koji ne postoje u našem solarnom sistemu. Super-Zemlje su, kao što ime kaže, kamenite planete veće od naše planete (s poluprečnikom između jednog i dva puta većeg od Zemljinog). Ova vrsta egzoplaneta možda je najprikladnija za život u čitavoj galaksiji. Super-Zemlje imaju veću gravitaciju i, verovatno, veću vulkansku aktivnost tokom dužeg vremena, što bi omogućilo gustu atmosferu eonima. Intenzivnija unutarnja aktivnost takođe bi uticala na tektoniku ploča i intenzivnije magnetno polje, što bi pomoglo očuvanju životnih uslova planete na duži period. Iz tih razloga ti su svetovi klasifikovani kao super-nastanjivi. Ali, sa pozicije tehnoloških civilizacija, jesu li super-Zemlje najprikladnije za lansiranja u kosmos?
NASA’s Ingenuity Mars Helicopter: Attempting the First Powered Flight on Mars
Za manje od godinu dana mali Nasin helikopter će, ako sve bude po planu, poleteti na drugoj planeti, na Marsu. U slučaju uspeha ovim podvigom otvoriće se vrata novoj dimenziji istraživanja svemira, putem robota.
Kad se popnete na Petrovaradinsku tvrđavu, nakon što prođete kroz gradsku buku i saobraćajni metež Novog Sada, uplivate u drugi svet. Na Tvrđavi sve je mirnije i spokojnije. I vedrije. Tu su restorani, slikarski ateljei, muzeji, tu je i čuveni sat, simbol grada. Ima puno ljudi. Mlade devojke poziraju svojim prijateljima koji ih slikaju telefonima (bože, koliko devojke vole da se slikaju)...
Neko može da pomisli da se podigla suviše velika priča oko ove komete? Zar ne vidimo neku svaki dan? I zašto bi se neko opterećivao da ustaje pre svitanja kada imamo toliko lepih fotografija ove komete iz celog sveta.? Evo zašto: ovo je tek četvrti put u poslednjih pedeset godina da sa severne hemisfere možemo lako, slobodnim okom da vidimo jednu sjajnu, pravu „zvezdu repaticu.“ To se ne dešava svaki dan. A utisak i detalji kada se posmatra slobodnim okom ili dvogledom uvek su drugačiji od onoga što vidimo na snimcima. Ovo je prilika da sami doživimo tu retku pojavu i pođemo na put kroz prostor i vreme.