Složenica „super-Zemlja“ se pojavila nakon što su astronomi počeli masovno da otkrivaju vansolarne planete koje se, što je i logično, međusobno znatno razlikuju po masi. Prvo su pronađene velike, gasovite planete poput našeg Jupitera. Takve je najlakše detektovati pa nije čudo što ih u katalozima vanslolarnih planeta ima najviše. Generalno, za njih su se odomaćili nazivi Jupiteri i Neptuni, zavisno od mase.
Transformacija gasa u zvezde, odnosno formiranje zvezda, određuje strukturu i evoluciju galaksije, a na kraju ovaj proces je bitan za nastajanje i razvijanje planetarnih sistema. S toga je od esencijalnog značaja poznavanje mehanizam rađanja zvezda. Formiranje zvezda odvija se u jezgrima oblaka molekularnog gasa. S
U Sunčevom sistemu, pored osam klasičnih planeta, postoji i populacija patuljastih planeta, koje se najvećim delom nalaze u Kajperovom pojasu, a čiji broj varira od 5 do čak 120 objekata, u zavisnosti od različitih kriterijuma klasifikacije. U ovom videu otkrićemo šta znamo o patuljastim planetama u Kajperovom pojasu i videćemo sve zanimljivosti i misterije koje poseduju ovi neobični objekti.
Za Njutna su svi čuli, smatra se jednim od najvećih naučnika u istoriji čovečanstva. Njegovo kapitalno delo objavljeno u tri toma je Philosophiæ Naturalis Principia Mathematicaili kraće samo „Principia“. U ovom delu Njutn je izneo svoje zakone kretanja čime je udario temelje klasičnoj mehanici, kao i Njutnov zakon opšte gravitacije i izvođenje Keplerovih zakona planetarnog kretanja (koje je Kepler otkrio empirijski). Principia se s pravom smatra jednim od najvažnijih dela u istoriji nauke.