Astronautika: misije

Jučer (14. marta) u 10:31 po našem vremenu Europsko-Ruska misija ka Marsu (ExoMars 2016) uspješno je lansirana sa Ruskog raketodroma

 schiaparelli foto1
 schiaparelli foto2
 schiaparelli foto3
 tgo foto1
 tgo foto2
tgo foto3

Baikonur raketom Proton-M. Deset minuta kasnije iz kontrolnog centra u Moskvi stigla je potvrda kako je moćna 60-metarska raketa sigurno dopremila letjelicu u Zemljinu orbitu. No posao tada ni izbliza nije bio gotov. Usljedio je najkritičniji, dramatični, dio misije povjeren posebnom raketnom bloku Breeze-M kojemu je ovo bila svemirska premijera za slanje letjelice u međuplanetarni prostor. Jučer kasno navečer Moskovska kontrola leta potvrdila je kako se letjelica ExoMars 2016 nalazi na pravilnoj trajektoriji putanje prema Marsu. Identično se očitovala i kontrola leta Europske svemirske agencije. Europa i Rusija krenule su ka Marsu. Ovo je jedina misija sa Zemlje koja je je u protekle dvije godine krenula ka crvenoj planeti. Zbog zakonitosti nebeske mehanike slijedeći lansirni prozor za upućivanje letjelica ka Marsu otvara se 2018. godine kojeg će iskoristiti po jedna Europsko-Ruska, Američka i Indijska letjelica.

Jučerašnja drama u Zemljinoj orbiti otpočela je u 10:44 nakon potvrde da je Proton-M završio svoj rad te da se raketni blok Breeze-M sa ExoMarsom 2016 uspješno odvojio od trećeg stupnja rakete. Pet minuta kasnije (10:49) završeno je prvo paljenje raketnih motora Breeze-M što je letjelicu izvelo na tkz parking orbitu. U 12:41 Breeze-M odradio je drugo paljenje raketnih motora te doveo letjelicu u eliptičnu orbitu gdje i Zemlja principom „gravitacijske praćke“ pomaže postizanju II kozmičke brzine neophodne da bi neka letjelica mogla napustiti planetarno gravitacijsko polje. U 16:22 završeno je treće paljenje raketnih motora, letjelica se tada nalazila u kritičnoj fazi misije koja je započela u 20:47 četvrtim, posljednjim paljenjem motora raketnog bloka Breeze-M koje se pokazalo uspješnim te je 21:12 ExoMars 2016 odvojen i krenuo na samostalni let. Ipak nedvojbena potvrda da je to tako stigla je telemetrijom u 21:30. Letjelica je na Zemlju poslala prvi signal da je živa i u dobroj kondiciji u 22:36, dvije minute kasnije na ekranima kontrole leta potrđeno je i otvaranje solarnih fotonaponskih panela ExoMarsa 2016. Slavlje u Europskom i Ruskom kontrolnom centru tek je tada moglo započeti. Sada slijedi nekoliko mjeseci relativno mirnog međuplanetarnog putovanja koje će se iskoristiti za daljnje provjere sustava letjelice prije njezinog pristizanja u Marsovu orbitu 19. listopada ove godine.

U međuvremenu, Breeze-M izveo je još jedno kratko paljenje svojih motora kako se ni u statističkoj vjerojatnosti ne bi moglo dogoditi da se kasnije sudari sa ExoMarsom 2016.

Kompleks ExoMars 2016 sastoji se od TGO orbitera (Trace Gas Orbiter), mase 4100kg, koji će tragati za znakovima izvanzemaljskog života u Marsovoj povijesti i sadašnjosti iz orbite (operativan najmanje do 2022.) te landera Schiaparelli, mase 600kg, koji ima zadatak ispitati tehnologije i postupke mekog slijetanja na Marsovo tlo potrebne za narednu Europsko-Rusku misiju 2018. Schiaparelli će na Marsovom tlu raditi svega nekoliko dana, dok se ne potroše zalihe energije njegovih nepunjivih baterija.

 


Dodaj komentar


 


leksikon 190


 

stranica posmatraci2019


 

CURRENT MOON


tvastronomija18