Astronautika: istorija

'Spiral' je jedan od najambicioznijih ali i najtajnijih projekata u istoriji sovjetskog vazduhoplovstva. Tek danas, pola veka kasnije, moguće je sagledati u pravom svetlu istinu o ovom zapanjujućem ansamblu...


1 | 2 | 3 | 4 5 6 7 8 9 |

Dvostepeni raketni ubrzavač

Ovaj blok ustvari predstavlja jednokratnu dvostepenu raketu-nosač, položeu udobno u ulegnuće na 'leđima' GSR-a. Da bi se ubrzao rad na razvojnom projektu, planiran je razvoj prelazne (sagoreva vodonik-kiseonik, H2+O2) i osnovne (sagoreva vodonik-fluor, H2+F2) varijante raketnog ubrzavača (bustera).

Prilikom odabira komponenti goriva, projektanti iz CAGI-ja su pošli od uslova da u orbitu treba dostaviti što je moguće veći korisni teret. Tečni vodonik (H2) se tretirao kao jedina perspektivna vrsta goriva za hiperzvučne vazdušne letilice i kao jedan od perspektivnih goriva za 'tečnjake', bez obzira na njegovu značajnu manu – malu specifičnu težinu (0,075 g/cm3). Kerozin, 'omiljeno' gorivo sovjetskih raketaša, nikada nije bio razmatran kao gorivo za buster.

U svojstvu oksidatora, smatrali su da treba isprobati kiseonik i flor. Sa gledišta tehnologije i sigurnosti, kiseonik je imao prednost, no njegova primena kao oksidatora za vodonično gorivo zahtevala je znatno veću zapreminu rezervoara (101 m3 prema 72,12 m3), tj. veći središnji deo, a samom tim i veći otpor GSR-a, što bi umanjilo maksimalnu brzinu odvajanja na M=5,5 umesto M=6 sa fluorom.

2727

Pri izboru fluora u svojstvu oksidanta za raketni ubrzavač svoju ulogu je igrao i taj faktor, da bi upotrebom fluora (proračunati specifični impuls iznosi 460 sec.) količina korisnog tereta koji treba poneti u orbitu iznosila 9-10% uzletne težine sistema, dok upotrebom kiseonika (spec. impuls 455 sec.) – svega 7,5-8%.

28d
Šema leta vazdušno-orbitnog kosmoplova 'Spiral'.

29d
Delovi 'Spirala'
. Veliki avion i orbiter sleću na Zemlju i koriste se ponovo. Da li se 'buster' spušta koristeći padobran ili slobodno pada nemam podataka.

30d
'Spiral' spreman za let!
U najosnovnijoj varijanti, sistem je bio težak око 115 tona! Slavni 'B-52' je težak oko 85 tona, a 'Tu-95' 95 tona.

31d 32d

Fluor-amonijačni raketni motor РД-301 (11Д14). Danas vrlo malo ljudi može da shvati šta je ovo na slici.

34

Ukupna dužina raketnog ubrzavača (varijanta sa fluor-vodoničnim gorivom) iznosila je 27,75 metara, uključujući 18 metara prvog stepena i 9,75 metara drugog stepena sa orbitnim kosmoplovom. Varijanta ubrzavača sa kiseonik-vodoničnim gorivom bila je 96 cm buža i 50 cm šira.

Оsnovni parametri obe varijante ubrzavača navedeni su u gornjoj tabeli. U razvojnom projektu, predviđeno je da će fluorovodonični motori potiska 25 tona, montirani na oba stepena raketnog ubrzavača, biti proizvođeni u birou OKB-456 Valentina Gluška na bazi 'tečnjaka' potiska 10 tona na fluoroamonijačno (F2 + NH3) gorivo (kasnije su ti motori dobili oznaki РД-301[1]).

Prvi stepen bustera je bio snabdeven sa četiri 'tečnjaka' (motora na tečno gorivo) potiska 25 tona svaki. Tokom faze leta bustera u sastavu GSR-a, spoljnji deo sve četiri mlaznice bio je zatvoren konusnom odbacujućom 'kapom'. Korpus prvog stepena sastojao se od nosećih tankova komponenti goriva (oksidator F2 napred, a gorivo H2 – pozadi), obloženih zajedničkom zaštitnom termičkom oblogom. Drugi stepen je bio zanimljivog oblika jer je prednjim delom obuhvatao kosmoplov. Stepen je posedovao 'tečnjak' snage 25 tona, dok se oko njega nalazio toroidni tank sa gorivom.

35

36d 37d

 

P.S.

Gledajući po ruskim sajtovima materijal o programu 'Spiral', često sam imao snažan osećaj 'déjà vu'. Kasnije sam pronašao da se u slavnom serijalu holivudske produkcije 'Star Wars' pojavljuje svemirska jahta princeze sa planete Nabu, koja je veoma slična koroljevskom konceptu i aerodinamici! Ko ne veruje, neka pogleda.

 38d

[1] Izuzetan motor konstruktora M.F. Rešetnjova, sa temperaturom u komori sagorevanja od 4.400 K, sposoban da se uključuje više puta.

   


1 | 2 | 3 | 4 5 6 7 8 9 |

U nastavku: Etapni radovi na 'Spirali'


 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...