Ove godine se baš na Srpsku novu godinu navršilo pola stoleća i 5 godina otkako nas je napustio Sergej Pavlovič Koroljev, mitski glavni inženjer i konstruktor, predsednik Saveta glavnih konstruktora SSSR-a, akademik i otac sovjetskog kosmičkog programa. Glavni u konstruktorskom birou OKB-1, Koroljev je nadzirao lansiranje prvog Zemljinog veštačkog satelita, prvu misiju na Mesec i druge planete, kao i prvi let u kosmos s ljudskom posadom, uz mnoga druga postignuća. I za sve to vreme, CIA i ostatak sveta nisu znali njegov identitet. No, glavni inženjer nije bio zadovoljan tim uspesima, jer su njegovi planovi sezali mnogo dalje. Dalje i od Meseca, Venere i Marsa. O tim programima se mnogo pisalo nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali bilo je još uvek mnogo elemenata koji su ostali iza vela. Srećom, iz arhive starog OKB-1 – trenutno kompanije RKK 'Energija' – s vremena na vreme se pojavljuju detalji nekih od tih starih tajnih projekata za koje smo mislili da su izgubljeni i zaboravljeni.
Bilo bi neozbiljno raspravljati o tome što će se dogoditi u daljoj budućnosti, to nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti osim nekih općenitih tvrdnji. Stoga ću se ograničiti na budućnost do kraja 21. stoljeća.
Ideja o novoj planeti se zasnivala na tzv. Bodeovom zakonu o razdaljinama planeta u Sunčevom sistemu. Radi se zapravo o matematičkoj formuli koju je 1766. postavio nemački astronom Johan Ticius (Johann D. Titius), ali ju je popularizovao takođe nemački astronom Johan Bode (Johann Bode) pa je ona uglavnom poznata kao Bodeov zakon (Bode`s law).