Astronautika: misije

“Vojadžer-1” (Voyager), najdalji i najbrži kosmički aparat je, trenutno jedini objekat napravljen ljudskim rukama koji krstari međuzvezdanim prostorima, izvan sunčevog Sistema. “Život” ovog kosmičkog aparata koji je lansiran pre 40 godina, zavisi od malih raketnih motora TCM koji pomažu orijentaciji u prostoru radi održavanja radio-veze sa Zemljom. Ovi mikromotori impulsima koji traju milisekundama, okreću aparat tako da njegova antena sve vreme bude okrenuta prema Zemlji. Poslednji put, ovi motori su korišćeni 1980. prilikom prilaska pored Saturna, i sada su prvi put posle toliko godina ponovo uključeni.

Postojano održavanje komunikacija sa aparatom koje je omogućeno korišćenjem mikromotora će omogućiti produžetak operativnog života ovog medjuzvezdanog putnika za dve do tri godine.          

Još od 2014. inženjeri primećuju da glavni motori “Vojadžera-1” koji se koristi za osnovne korekcije putanje leta i orijentaciju aparata u prostoru rade sa problemima. Sada, posle toliko godina korišćenja, moraju duže da rade i troše više energije za obavljanje ovih operacija. Zbog toga je tim stručnjaka Nasine Laboratorije za mlaznu propulziju u Pasadeni (Kalifornija) proanalizirao stari softverski paket za kontrolu mikromotora da bi mogao da ka aparatu udaljenom gotovo 21 milijardu kilometara od Zemlje, pošalju pravilne komande za paljenje motora.  

pia17462main 8k 1 0

U utorak, 28. novembra 2017, inženjeri su uključili četiri motora TCM i impulsima koji su trajali 10 milisekunde, proverili kako orijentacija aparata reaguje. Ovoj operaciji prethodilo je zagrevanje svakog mikromotora pojedinačno, što je zahtevalo električnu energiju iz malog nuklearnog reaktora, koji je praktično srce “Vojadžera”. Stručnjaci su zatim čekali gotovo 20 časova koliko je trebalo signalima sa “Vojadžera-1” da stignu do prijemne antene u Goldstounu (Kalifornija). Sve je proteklo bez ikakvih problema, onako kako je i planirano, tako da će još jedna seansa da bude obavljena u januaru, posle čega će stručnjaci za slične operacije koristiti osnovne motore.

Slične operacije su planirane i sa mikromotorima “Vojadžera-2”. Istina, njegovi glavni motori nisu toliko degradirali kao kod prvog “Vojadžera”, dok će ovaj aparat za nekoliko godina napustiti sunčev sistem i nastaviti putovanje kroz medjuzvezdani prostor.       

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži

Facebook