Pre tačno mesec dana pisao sam o lansiranju tajnog vojnog satelita NROL-76. Mislio sam da je to završena tema, ali 3. juna 2017. jedan neobičan događaj me je demantovao. Tog dana, isti taj satelit je proleteo na samo 6 km od Međunarodne stanice! Sastanak se desio u 14:00 UTC i trajao je jedan sat, da bi se satelit potom udaljio i nastavio svojom putanjom. Relativna brzina dva satelita iznosila je oko 1.800 km/h, što nije posebno mnogo za objekte koji lete od oko 28.000 km/h u odnosu na površinu Zemlje. Što Pentagon upornije ćuti, to su govorkanja sve glasnija. Da li se radi o slučajnom kontaktu ili se US armija drznula da kosmičku stanicu iskoristi kao metu za svoje orbitne testove? Kakve reakcije ’svetske javnosti’ bi bile da je to uradio neki ruski ili kineski satelit?

n1
Kontakt ISS sa NROL-om 76 3. juna 2017. godine.

Razmotrimo situaciju. NROL-76, poznat i kao USA-276, lansiran je 1. maja raketom „Falcon 9“ privatne kompanije „SpaceX“. Budući da se radi o top-secret vojnom satelitu, ništa ne znamo o misiji ili karakteristikama satelita, mada postoje neke naznake da je izgrađen u kompaniji iz Kolorada, „Ball Aerospace & Technologies Corp.“[1], kompaniji poznatoj po satelitima za osmatranje Zemlje. Iz tog razloga se veruje da bi NROL-76 mogao da bude optički izviđački satelit srednje veličine, sličan „WorldView 3“[2]. Ako je to tačno, bila bi to jeftina zamena za ogromne i skupe satelite tipa KH-11 „Crystal“, koji su u osnovi veliki kosmički teleskopi, poput „Hubblea“, ali uperenih u „pogrešnom“ pravcu.

n2
Lansiranje rakete „Falcon 9“ i satelita NROL-76.

n3
„WorldView-3“ (BCP-5000).

Ali sve ovo su samo nagađanja. Ono što znamo – zahvaljujući zalaganju desetina posmatrača-amatera rasutih po svetu – to su orbitni parametri NROL-76. Konkretno, vojni satelit je postavljen u nisku orbitu sa nagibom od 50,0°. Ovo je prva stvar koju je trebalo primetiti, pošto se ISS nalazi u ravni pod nagibom od 51,6°. Međutim, iako razlika u brzini sprečava da se dva objekta sudare ili lete duže vreme u formaciji, ono što stvarno pada u oči to je da su obe orbite skoro u istoj ravni. Ovo je zbilja iznenađujuće, budući da je satelit prilikom lansiranja ili neposredno posle toga bio postavljen na orbitu koja nikakve veze nije imala sa orbitom ISS. Slučajnost? Teško, mada ne i nemoguće.

Ali čak i ako su orbite praktično u istoj ravni, šansa za bliski susret sa ISS je vrlo mala. Jednostavno malo povećavanje visine apogeja ili perigeja orbite NROL-a-76 brišu ovu mogućnost (visina ISS orbite je približno 400×410 km). Iz tog razloga, susret od 3. juna liči na sve sem na slučajnost. Zahvaljujući radu posmatrača satelita kao što su Marco Langbroek i Ted Molczan, skoro je sigurno da je taj manevar bio strogo nameran.

n4
Amblem misije NROL-76. Moto je „istražiti, otkriti, znati“.

n5
Interesantno poređenje veličina ISS sa nekim nama poznatim reperima.

Sada, ako gledamo dalje, da li je postojala mogućnost da stanica ISS manevriše, da je satelit bio preblizu, da bi izbegla sudar[3]? Da, ali samo ako se pretnja ne nalazi u zamišljenoj kocki stranica 4×4×10 kilometara, sa stanicom u sredini. Očigledno da NROL-76 nije prišao toliko blizu (vidi donju sliku). S druge strane, protiv teze da se radi o namernom događaju stoji činjenica, na koju je ukazao Ted Moltzan[4], da je NROL-76 prvobitno trebalo da bude lansiran 16. aprila a onda 30. aprila (lansiran je 1. maja). Da je lansiran bilo kog od navedenih datuma, orbita ne bi bila u istoj ravni sa ISS i do susreta ne bi ni došlo. To bi moglo da znači da ili je susret bio slučajan, ili je odluka za to pala u poslednjem trenutku, jer to nije bio cilj misije NROL-a-76, kakav god on bio. Pored toga, kako izgleda, NROL-76 nije manevrisao od kada su ga fanovi (raz)otkrili 24. maja (ili koji dan ranije), dok je ISS to uradila 17. maja, i to pod ruskom supervizijom (teško je poverovati da su se Pentagon i Kremlj dogovorili da stanicu nadleti vojni satelit). Samo da dodam da orbite dva objekta nisu ostale u istoj ravni. One se svakog dana razdvajaju za 0,2°, tako da do susreta više neće dolaziti (sem ako NROL-76 ne bude manevrisao, naravno).

n6
Trajektorija NROL-a-76 oko ISS tokom susreta 3. juna. Grafik može da dovede do zabune jer je ISS nepokretna.

Ali ako je do susreta došlo namerno, ostaje pitanje zašto. Očito, ako je namerno, susret bi morao značiti samo testiranje nekog instrumenta ili senzora na satelitu NROL-76. ISS je velika, dobro poznata „meta“, tako da je idealna za kalibraciju instrumenata satelita. Dr Marco Langbroek sugeriše da je vojni satelit mogao biti posmatran sa američkog dela stanice instrumentom RAVEN. To je set eksperimentalnih optičkih senzora za testiranje tehnika autonomnog pilotiranja letilicom. Moguća veza između RAVEN-a i NROL-a-76 je suviše očigledna da bi bila ignorisana.

Sledeći vrlo bitan faktor su političke reperkusije ovakvog incidenta. Bez obzira na stvarnu misiju NROL-76, ovde se radi o US vojnom špijunskom satelitu najnovije generacije. Uključivanje Međunarodne orbitne stanice u vojne polanove, bez obzira što je bezopasna, bilo bi teško kršenje temeljnih načela projekta ISS. Da ne pominjem nedostatak poštovanja drugih zemalja partnera u programu. Upadljivo je ćutanje astronauta – naročito ruskih – koji su takav objekat mogli lako da posmatrju golim okom ili običnim dvogledom. Možda je u pitanju neki dil sa Trampovom administracijom ili je stvar samo o incidentu? Za sada nema jasnog odgovora.


https://youtu.be/uI4DwKwZc78

n7
RAVEN, deo palete
Space Test Program – Houston 5, sadrži laserski uređaj (LiDAR), fix-pointing kameru, SpaceIR infracrvenu kameru, itd. Uređaj može da prati ciljeve do daljine od oko 40 km.


https://youtu.be/qRUB8uNByVI

 

[1] Kompanije je jedna od najstarijih sličnih u SAD, i postoji još od 1956. Iako zvanično radi na brojnim tehnološkim i naučnim projektima, 2014. se našla na 88. mestu po vrednosti ugovora za vojne potrebe u svetu. Učestvovali su u gradnju kosmičkih opservatorija „Hubble“, „Kepler“, „Spitzer“, JWST, WISE, kao i brojnih osmatračkih satelita oko Zemlje.

[2] Industrijski satelit lansiran 2014. koji je imao za zadatak da svim korisnicima prodaje svoje multispektralne slike velike rezolucije (ispod 50 cm).

[3] Stanica ima preko 450 tona i površinu kao futbalski teren.

[4] Retka faca u svetu astronomije. Koga interesuje, preporučujem jedan lep i inspiritivan text o njemu objavljen baš uoči lansiranja ovog satelita.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 3 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...