revolucija u radioastronomiji

radioastron0
Interferometrijski princip rada Spektr-R
radioastron1
Spektr-R tijekom ispitivanja i provjera na Zemlji prije lansiranja
radioastron2
Spektr-R tijekom ispitivanja i provjera na Zemlji prije lansiranja
radioastron3
Spektr-R tijekom ispitivanja i provjera na Zemlji prije lansiranja
radioastron4
Spektr-R tijekom ispitivanja i provjera na Zemlji prije lansiranja
radioastron_princip_rada

Rusija je prošlog ponedjeljka u svemir lansirala veliki radio-teleskop Spektr-R (Radio Astron projekt). Riječ je o sofisticiranom svemirskom radioteleskopu namijenjenom istraživanju crnih rupa, umirućih zvijezda i tamnoj materiji. U astronomskoj zajednici ovaj je teleskop dobio neslužbeni naziv „Ruski Hubble“. Njegova je startna masa preko 5.000kg a samo lansiranje izvedeno je pomoću rakete nosača Zenit s kozmodroma Baikonur. Orbita Spektr-R je veoma izdužena elipsa s elementima putanje 10.000 x 400.000km. Matična tanjurasta antena na letjelici promjera je deset metara. U svom radu ovaj će teleskop surađivati s radioteleskopima na Zemlji a metodom interferometrije moć razlučivanja biti će dosad nedostižna. Klasičan radioteleskop identične moći razlučivanja detalja u svemiru morao bi imati jedinstvenu antenu promjera većeg nego što je srednja udaljenost Zemlja-Mjesec! Uspoređujući rezoluciju ovog radioteleskopa s Hubbleovim svemirskim teleskopom, Spektr-R ima više od tisuću puta bolju. Riječ je o figurativnoj usporedbi obzirom da se radi o dva različita tipa teleskopa, no ilustracija dovoljno govori o koliko se važnom projektu radi. Tijekom ovog tjedna letjelica je razvila svoju radio antenu i ispravno uključila sve uređaje i instrumente. Prvi radni zadatak za Spektr-R je galaktika M-87. Astronomi smatraju kako je u njenom centru masivna crna rupa, sada bi konačno mogli dobiti i potvrdu teorije. Prvih nekoliko mjeseci Spektr-R mora proći složenu proceduru kalibracije i testiranja a zatim slijedi najmanje tri godine operativnog rada nakon kojih svemir u očima radioastronoma više neće biti isti.

Znanstvenim dijelom projekta upravlja Lebedev Physical Institute's Astro Space Center. Letjelicu je, tri desetljeća nakon inženjerskih crteža i teške materijalne situacije zbog koje su otkazani brojni projekti u Rusiji, izradila tvrtka NPO Lavochkin.

Projektu su priključene SAD, Kina, Indija, Australija, Japan, Njemačka, Španjolska, Italija, Finska, Mađarska, Nizozemska i Europska svemirska agencija. Mogli bi reći kako je revolucija u radioastronomskim istraživanjima svemira upravo započela..



Dodaj komentar


 


leksikon 190


 

stranica posmatraci2019


 

CURRENT MOON


tvastronomija18

ŠTA DA GLEDAM?
 
KARTE NEBA
wikisky
KORISNO
Mere - Koliki ugao nebeske sfere zauzima ispružena šaka