Kinezi su Mjesec postavili za jedan od prioritetnih zadataka. Dosad su imali sve uspjeh za uspjehom. Doduše u misiji Change 3 lander i posebice rover imali su svojih tehničkih mušica što se nije baš pozitivno odrazilo na vrijeme njihove operativnosti u zastrašujuće surovom ambijentu jedinog nam mjeseca. Lekcije su naučene te je znanje i iskustvo primjenjeno na novoj ekipi.
Zamislite da se jedne noći probudite, a na nebu nema Meseca iako bi trebalo da ga bude. Gotovo 4,5 milijarde godina on je tu sa nama, vrti se oko Zemlje, i onda nestane! Šta bi se dakle desilo? Zapravo, sem astronoma, njegov nestanak te noći bi malo ko primetio. Međutim, iako sasvim neprimetne, bar za nas ljude, posledica bi bilo.
TED: Posle milijardi godina monotonije, kosmos se budi
Teorijski fizičar DEJVID DOJČ iznosi umno-izazovnu meditaciju o "velikoj monotoniji" - ideji da se ništa novo nije pojavilo u kosmosu milijardama godina - i pokazuje kako sposobnost čovečanstva da stvara objašnjavajuće znanje može biti stvar koja preokreće ovaj trend. "Ljudi nisu igračke kosmičkih sila," on kaže. "Mi smo korisnici kosmičkih sila."
Chandrayaan 2 na put ka Mjesecu krenuo je još 2007. Indijski orbiter i rover sa ruskim landerom nikako nije bila loša opcija za uspjeh misije. Ipak tijekom vremena i usljed „lošeg horoskopa“ po Ruse (Fobos-Grunt, na kojem se temeljio poveći dio landera u misiji Chandrayaan 2) cijeli je projekt sa sva tri ključna elementa spao na indijska leđa.
Pod naslovom “Koliko ne znamo” tribina Instituta za fiziku u okviru inicijative “Nauka kroz priče” održana je u Velikoj sali Studentskog kulturnog centra u Beogradu, u četvrtak, 28. novembra. Tribinu je moderirao Slobodan Bubnjević, urednik “Nauke kroz priče”.
U Istraživačkoj stanici Petnica tokom prethodnog vikenda održana je 18. po redu godišnja Konferencija mladih naučnika „Korak u nauku“. Konferenciju je svečano otvorio direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji Stiven Ndegva.