Moj proces pisanja je spontan i zanimljiv čak i meni. Često se desi da počnem o jednoj temi a onda me podaci i slike odvedu na nešto sasvim drugo. Pretraživanje i čitanje je za mene kao Aladinova pećina: iza svake krivine je nova tajna koja čeka da je upoznam. Tako je bilo i danas. Pisao sam o dronu na Marsu, a onda sam se setio da hoće da pošalju dron i na Titan. 'Ha, zanimljivo za čitanje i pisanje! Samo da vidim koja to beše misija... TSSM? Šta to beše, nepoznato mi je. NASA-ESA? Moram to da vidim'. Dakle, danas ćemo da se upoznamo sa misijom čije lansiranje, kako sada stoje stvari, NIKO od nas neće da doživi.
U svom egzistencijalnom hodanju svijetom zaboravljamo ustremiti pogled ka nebu. Tamno zvjezdano nebo gledamo samo na fotografijama, dnevno plavo nebo sa pufastim bijelim oblacima gotovo i ne primjećujemo..
U četvrtak 10. juna ove godine sledi nam još jedno pomračenje Sunca. Ovog puta ono će biti prstenasto što znači da Mesec neće u celosti prekriti disk Sunca nego će se u trenutku maksimalnog pomračenja oko Mesečevog diska pojaviti lep užareni prsten Sunca....
22. maja 2021, 91. Marsovog dana, odn. sola, Marsov helikopter 'Ingenuity', koga je tamo doneo Nasin rover 'Perseverance', izveo je svoj šesti let. Pre tri dana izveden je i sedmi let.
Kada je 2017. 'SpaceX' objavio nameru da koristi sistem 'Starship' kao način za putovanje oko naše planete, svi su mislili da je to još jedna ekscentričnost Elona Muska. Osim komercijalnih mogućnosti ovog koncepta, činjenica je da 'SpaceX' nije jedini akter koji rakete vidi kao ultrabrzi metod transporta. 4. juna, Američko ratno vazduhoplovstvo (USAF) najavilo je projekat 'Rocket Cargo' za razvoj interkontinentalnog transportnog sistema pomoću raketa. 'Rocket Cargo' će biti četvrti projekat tipa 'Vanguard' koji financira AFRL (Air Force Research Laboratory) USAF-a, program usmeren na subvencionisanje naprednih, iako nezrelih tehnologija s relativno skromnim novčanim iznosima (manjih od $50 miliona). Stoga je 'Rocket Cargo' trenutno projekat u razvoju koji se možda neće realizovati, ali sama činjenica da je vojska zainteresovana za tako atraktivan koncept izazvala je cunami vesti o njemu.
„Fenomen superprovodnosti je otkrio holandski fizičar Karmeling Ones 1911. godine. „On je prvi uspeo da ohladi helijum do temperature ispod četiri Kelvina i da ga time prevede u tečno stanje“, objašnjava dr Tanasković, dodajući da je to omogućilo eksperimente u uslovima niske temperature, pa i otkrivanje superprovodnosti.
Kada bi mene neko pitao, manuo bih se i Meseca i Marsa i Venere, i odleteo bih na neki zanimljivi asteroid. Uostalom, čvrsto verujem da će prvo sledeće telo solarnog sistema na koje će kročiti ljudska noga u narednoj deceniji biti asteroid. Za razliku od površina planeta, sletanje na asteroid zahteva vrlo malo energije, a takođe nije potreban ni preterano složen brod. Asteroidi ove vrste se nazivaju NEO (Near Earth Objects), a zanimljivi su i iz drugog razloga, neki od njih bi mogli da se u relativno bliskoj budućnosti zabiju u Zemlju. Kako svi kažu, nije pitanje da li će, već kad će...