Američka kompanija "Boing" (Boeing) je predstavila novi skafander za astronaute koji će leteti na njenom kosmičkom brodu "Starlajner" (Starliner, poznat takođe i kao CTS-100). Naziv skafandra je "Boing blu" (Boeing Blue - "Plavi Boing" ili "Boing u plavom").

Osnovna karakteristika jarko-plavog skafandra je njegova mala težina i smanjeni gabariti u odnosu na poznate narandžaste skafandre koje su nosili astronauti spejs šatla (poznatih zbog boje pod imenom "pumpkin" - "tikva"). "Boing blu" je za 40% lakši skafandra spejs šatla.

Novi skafander je napravljen od lakših materijala sposobnih, kako kažu u "Boingu", da "dišu", što poboljšava unutrašnju termodinamiku i sprečava prezagrevanja tela astronauta. Skafander će biti priključen na brodski sistem snabdevanja vazduhom, tako da će astronauti kada ga budu nosili imati sve vreme mogućnost podešavanja unutrašnje cirkulacije vazduha i kontrolu stepena hlađenja.

636211156160224627 boeing spacesuit 012717

this is the new cst 100 starliner

"Boing blu" - skafander za novi kosmički brod "Starlajner"

Kosmičke čizme i rukavice su takođe izrađene od lakših materijala i znatno su udobnije i fleksibilnije od prethodnih. Novo kosmičko odelo je veoma komforno i lagano, i u njemu se može vrlo lako kretati. Za razliku od svih prethodnih američkih skafandera koji su imali odvojene šlemove, skafander "Bpoing blu" slično ruskom skafandru "Sokol" koga nose kosmonauti "Sajuza", ima mekani šlem koji se ne odvaja od skafandra. Zahvaljjujjći ovome, u slučaju nagle dekompresije broda, astronaut može trenutno da zaklopi šlem. Ogroman vizir je napravljen od polikarbonata, i omogućava astronautu da slobodno okreće glavu i vidi oko sebe. Istovremeno, takozvani hermošlem - dobro poznata kapica sa slušalicama i dva mala mikrofona - se nalazi unutar šlema, znači njegov je sastavni deo.

boeing starliner spacesuit01
Skafander "Boing blu" (levo) ima "meki" šlem, kao i skafander korišćen u misiji "Džemini VII" (drugi levo) i ruski "Sokol" koga nose kosmonauti "Sajuza" (desno). Tu je i model jedne od verzija skafandera spejs šatl koji međutim nikada nije korišćen. 

Skafander je izrađen u različitim veličinama i ima nekoliko verzija, što je, po rečima Krisa Fergusona, bivšeg astronauta NASA-e koji u "Boingu" rukovodi razvojem sistema koji su vezani za očuvanje života astronauta u novom brodu, deo "Boingove" strategije da omoguće maksimalni komfor budućim posadama "Starlajnera". Govoreći o boji skafandra, Ferguson je rekao da je "Boing" razmatrao nekoliko različitih boja i nijansi, ali je na kraju odlučeno da u skladu sa plavom bojom koja je karakteristična za "Boing", to bude i boja novog skafandra. 

suit3

ksc 20160802 ph boe01 0005

Prva posada "Starlajnera"? Astronauti Bou (gore) i Vilijamsova u novom skafandru "Boing blu"

Prvi kosmički let broda "Starlajner" sa dvočlanom posadom može biti obavljen pre isteka 2018, ali nije isključeno da dođe do pomeranja ove misije. Na snimcima koji kruže javnim mrežama, vide se astronauti Erik Bou (Erick Boe) i Sunita Vilijams (Sunitha Williams), veterani sa spejs šatla, u novim skafandrima "Boing blu", tako da je moguće da upravo njih dvoje upravljaju brodom za vreme njegove prve eksperimentalne misije.

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...