Problematika leta i opasnosti ekstremnih uvjeta za život u bliskom svemiru 

HISTRION 5 closeup
HISTRION atmosfera podjela 1
HISTRION atmosfera podjela 2
HISTRION sonde IOS 2

Naslov članka može se na prvi pogled činiti pretencioznim, no on zaista odgovara istini. Život kakav poznajemo na Zemlji u području bliskog svemira nemože egzistirati, ili da budemo precizniji, većina živih bića (uključujući i čovjeka) u području bliskog svemira nalazila bi se u smrtnoj opasnosti. Bespilotne letjelice HISTRION 5 i 6 tijekom svog leta nalaziti će se u tom području.

Kakvi to ekstremni uvjeti okoliša tamo vladaju? Za početak, podsjetimo se kako je atmosfera plinoviti omotač koji obavija Zemlju. Prvi sloj atmosfere nazivamo troposfera i on se u našim krajevima rasprostire do visina od 10-12km (ovisno o godišnjim dobima, zimi niže, ljeti višlje). Slijedi od svega nekoliko stotina metara pa do kilometar ili dva „debeo“ sloj koji nazivamo tropopauza, zatim ulazimo u područje stratosfere koji se prostire iznad visina od 11-14km pa sve do pedesetak kilometara iznad površine. Bliski svemir definira se kao područje iznad Armstrongove granice (20km+1m) pa do Karmanove granice (100km+1m). U troposferi se nalazi preko 90% ukupne atmosferske mase planete, i upravo je ona predmet najvažnijih meteoroloških istraživanja i pojava za nas na Zemlji.

Sondama HISTRION potrebno je svega nešto više od  tridesetak minuta leta da napuste ovo habitabilno područje za život. Već u nižim slojevima stratosfere, (nakon četrdesetak minuta leta HISTRIONa) nemoguć je opstanak živih bića kojima je za življenje potreban kisik.

Po ulasku u područje bliskog svemira (visine od preko 20km) sonde ulaze u područje najveće koncentracije ozona koji nas štiti od UVA, UVB i kozmičkog zračenja. Potrebno je samo još desetak minuta leta pa da se bespilotne letjelice uzdignu i iznad područja najveće koncentracije ozona u uđu u ekstremno opasno područje čak i za elektroničke sklopove. Temperature u području leta HISTRIONa dostižu ekstremne vrijednosti koje mogu biti i niže od -70°C! Atmosferski pritisak pada za više od stotinu puta od onog kojeg imamo prosječno na površini, istovremeno intenzitet različitih pogubnih zračenja raste više od stotinu puta! Gustoća zraka vrijednost je o kojoj možemo pričati samo kao o beznačajnim mjernim vrijednostima na iznimno preciznim senzorima mjernih instrumenata. Brzina zvuka opada za trećinu gledano na onu tik iznad površine (333m/s), a strujanja zraka u tkz. zračnim rijekama nerijetko dostižu vrijednosti i preko 300km/h (više od maksimalnih izmjerenih kratkotrajnih udara bure!).

Živim bićima tu bezmalo nema opstanka. Ekstremno pogubno, surovo okružje bliskog svemirskog prostora teško nam je i pojmiti. Rekli bi kako je očaravajući pogled iz sonde u bliskom svemiru na tamno nebo i zvijezde usred „bijela dana“ mamac za lakovjerne ali i one koji tamo žele poslati svoje „robotičke izaslanike“.

Let u bliski svemir nije dječja igra i uvijek je povezan sa mnogobrojnim rizicima čak i kada tamo šaljemo optoelektroniku i računala. Imajte to na umu kada čitate ili razmišljate kamo će to zapravao na svoje misije, sa Pulske Svemirske luke „Herman Potočnik“, letjeti sonde HISTRION 5 i 6. Sonde su do lansiranja uskladištene pri Industrijsko obrtničkoj školi Pula, otamo će se nadzirati njihov let te pokrenuti spasilačke misije nakon slijetanja.

Sredinom septembra školu kojoj je „vokacija“ vrstan ljudski kadar te moderni kabineti za strojarstvo, elektroniku i robotiku posjetio je i ministar MZOS-a Predrag Šustar sa dožupanicom Vivianom Benussi te pročelnicom Upravnog odjela za obrazovanje, šport i tehničku kulturu Istarske županije Patriciom Percan. Ravnatelj Industrijsko obrtničke škole Petar Gavrić prepoznao je benefit astronomije i astronautike za svoje učenike, djelatnike i školu u cijelini kao dodatni sadržaj glavnom projektu ustanove; obrazovanju, edukaciji  i popularizaciji znanosti i tehnike.

Misije HISTRIONa 5 i 6 kao dio aktivnosti u koje je škola direktno uključena na ovaj način svoju osnovnu djelatnost putem medija proširuju na cijelokupnu javnost. Tko bi rekao da se na samo četrdesetak minuta leta sondi HISTRION, od nas na Zemlji uljuljanih u sigurnost koju nam pruža atmosfera i ljepe jesenje sunčane dane, nalazi prostor u kojem ništa od onoga što vidimo oko sebe nemože preživjeti. Kada primjerice slijedeći puta budete čitali o misijama koje istražuju površinu Marsa (do kojeg je letjelicama potrebno desetak mjeseci leta!) imajte u vidu kako su tamo daleko povoljniji uvjeti za život od onih kroz koje će prolaziti sonde HISTRION tijekom svojih misija u bliski svemir!

ios posjet ministra


HISTRIONi strpljivo čekaju na priliku za let u bliski svemir

HISTRION sonda izdržala mrcvarenje na testovima

HISTRIONi strpljivo čekaju na priliku za let u bliski svemir

HISTRION - slike


 


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži

 

leksikon 190 

akl18 baner


stranica posmatraci

CURRENT MOON


tvastronomija18