Županija Bač-Kiškun

(Preuzeto sa Wikipedije)

Bač-Kiškunska županija, (mađ. Bács-Kiskun megye) je jedna od županija Mađarske.

Omeđena je sa rekama Dunav i Tisa, a svoje granice deli sa Srbijom i mađarskim županijama Pešta, Jas-Nađkun-Solnok, Čongrad, Baranja, Tolna i Fejer. Površina županije je 8.445,15 km² što je čini najvećom od svih mađarskih županija. Sedište županije je grad Kečkemet.

Županija je poznata u Evropi po svojoj prirodnoj lepoti (nacionalnom parku Kiškunšag).

 mapaVOBANISTA detalj

Baja

(Preuzeto sa Wikipedije)

Baja (mađ. Baja, nem. Frankenstadt) je grad u južnoj Mađarskoj. Drugi je po veličini u županiji Bač-Kiškun, posle Kečkemeta koji je sedište ove županije. Baja je sedište istoimenog okruga u okviru date županije.

Baja je poznata i po viševekovnoj prisutnosti srpske manjine, nekada brojnije, a danas i dalje prisutne. U gradskom jezgru postoji Srpska pravoslavna crkva, a u gradu deluje i srpska manjinska samouprava.

U Baji živi oko 40 000 stanovnika.

Baja városháza
A Bajai városháza (egykori Grassalkovich-palota) / Glavni trg sa Gradskom kućom

Poreklo naziva

Naziv grada vodi poreklo iz turskog jezika, gde znači „bik“. Baja se na latinskom jeziku zove Francillo, a ovome je blizak naziv na nemačkom - Frankenstadt. Bajčani dr Ivanović je 1861. godine tumačio naziv grada. Po njemu, postoji više pretpostavki: Po jednoj - bilo je to po avarskom kanu "Bajanu", koji je tu u blizini imao "tvrdinu" (utvrđenje). Druga pretpostavka, povezuje mađarsku reč "bájoló" (čobanin) sa imenom grada. Treća srpska verzija, povezuje bogatu srpsku porodicu "Bajin", koja je tu imala veliki posed i dvorac - sa nazivom mesta.

Prirodni uslovi

Baja se smestila u južnom delu Mađarske, na 20 km severno od granice sa Srbijom. Glavni grad, Budimpešta, se nalazi 185 km severno od Baje.

Reljef: Baja se nalazi u središnjem delu Panonske nizije. Područje oko grada je ravničarsko. Nadmorska visina grada kreće se 87-105 m.

Klima: U Baji vlada umereno kontinentalna klima.

Vode: Baja je najniži mađarski grad na desnoj obali Dunava, pre njegovog utoka u Srbiju. Grad se obrazovao na mestu uliva rečice Šugovice u Dunav. Ovaj deo Podunavlja je prilično močvarni, pa se zapadno i južno od grada pružaju brojne močvare i ritovi. Močvarno područje južno od grada, Karapandža, je državni nacionalni park.

Istorija

Baja je po jednom izvoru iz 1905. godine naseljena još u 12. veku. Naselje na ovom mestu prvi put se spominje 1308. godine. Grad je stradao 1807. godine od katastrofalne poplave. Drugi put, Baju uništava požar maja 1840. godine.

Danas Baja slovi za središte južnog dela Bač-Kiškun županije.

Baja Sugovica kikötő
Marina 


Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži