Jedna od najinteresantnijih koncepata kosmičkih misija je sonda koja bi bila sposobna da probije ledenu koru Evrope i direktno proučavala verovatni unutrašnji okean ovog Jupiterovog meseca. Ovakva misija je jako daleko u budućnosti, jer još uvek nismo detaljno proučavali Evropu iz orbite. Zbog toga ćemo morati da sačekamo sledeću deceniju i Nasinu misiju 'Europa Clipper', i u manjoj meri, Esinu sondu 'JUICE', kako bi smo istražili ovaj zagonetni satelit. Sledeći korak bi bila površinska sonda slična predloženom 'Europa Landeru' – koji još nije odobren – za analizu sastava Evropinog leda i, posredno, onog okeana. To znači da verovatno niko ko sad čita ovo neće stići da vidi sondu opremljenu bušilicom na Europi. 'Ajde bar da pročitamo kako će to izgledati...
Ima par ne-direktno-kosmičkih tema koje su mi oduvek bile interesantne. Nekad davno je postojalo vreme kada sam bio naivan (da ne kažem nešto drugo) i verovao da razvoj naše civilizacije u smeru kosmosa zavisi samo od naše dobre volje i lepih i naprednih ideja. Sada je klatno otišlo na drugu stranu – sada verujem da su to nebitne stvari a da se igre vode na sasvim drugim frontovima. Jedan od frontova se zove – finansije. Gde su pare tu je i Trump (i obrnuto), pa da vidimo šta u SAD ima novo.
Trenutno najzanimljivije što se dešava u našem komšiluku jeste to što imamo dve sonde koje treba da donesu uzorke nebeskih tela na Zemlju. Oba tela su asteroidi i to je jako lepo, jer su to tela koja, izgleda, ne postoje dva ista. Strašno mi je interesantno što nam i Japanci i Amerikanci šalju slike površine u rezoluciji kakva je do samo koju deceniju bila nezamisliva. Videti asteroid kao da si i sam tamo je nešto što me oduševljava.
Kako izgleda Mesec iznutra? Kako je nastao? 3. januara 2019. kineska sonda 'Chang'e 4' sletela je na sakrivenu stranu Meseca. Bilo je to fenomenalno tehnološko dostignuće, jer je za takvo sletanje bilo neophodno najpre postaviti komunikacioni satelit 'Queqiao' u Lagranžovu tačku L2. No sem toga što je to prva sonda koja se spustila sa 'druge strane' Meseca, šta tu ima zanimljivo sa naučne tačke gledišta? Mnogo toga.
Pročitajte PROGRAM Konferencije o astronomiji, izaberite predavanje koje vas interesuje i – dođite. Jasno je da ste pozvani na sva predavanja, ali ako nemate vremena za celu Konferenciju posetite ona predavanja koja vas posebno interesuju.
Prošlog marta, Trumpova administracija je iznenadila i lokalnu i stranu javnost objavom novog plana da do 2024. pošalju ljude na Mesec. Plan je primljen sa više nego opravdanom dozom skepse. Glavni problem je, naravno, ekonomski. Uz trenutni budžet, NASA nije u stanju da ubrza razvoj 'SLS' rakete, kapsule 'Orion', i sem njih, izgradi lunarni modul od nule i orbitne stanice 'Gateway'. I sve to za manje od pet godina. Međutim, Trump ke obećao da će dolari da stignu, i dosita, 13. maja Bela kuća je objavila nameru da do 2020. poveća Nesin budžet za $1,6 milijardi. Pored para, stiglo je i ime lunarne misije: Artemis, ili na kako mi to kažemo, Artemida. Svi se slažu da je ime divno, ali glavno pitanje ostaje: da li će to biti dovoljno para?
18. marta 1965, u svojoj 30. godini, sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov je izveo prvu šetnju u kosmosu, pretekavši svoj američkog kolegu Eda Whitea u 'Geminiju 4' za čitava 3 meseca. Lebdeći van malog broda 'Vashod 2' zapanjujućih 12 minuta, Leonov se osećao, kako je kasnije zapisao, 'kao galeb raširenih krila koji krstari visoko iznad Zemlje.' U skladu sa strogom tajnovitošću sovjetskog kosmičkog programa, vrlo malo ljudi je tada znalo – nije bila upoznata ni njegova porodica – da se sprema šetnja po kosmosu. Još manje je bilo poznato koliko su Leonov i njegov drug iz kabine, Pavel – Paša Beljajev, bili blizu tragedije. U knjizi 'Two Sides of the Moon', koju je 2006. napisao 'Apolov' astronaut David Scott, Leonov je ispričao detalje o kosmičkoj šetnji i dramatičnim posledicama...
Povodom najvećeg naučnog događaja ove godine - prve fotografije okruženja crne rupe - u četvrtak, 23. maja, u 19 časova, u Velikoj sali SKC (Beograd), na još jednoj tribini Instituta za fiziku u okviru inicijative “Nauka kroz priče”, predstavljamo niz uzbudljivih priča o crnim rupama. O fizici, psihologiji i filozofiji Ajnštajnovog univerzuma govore....
Juče, u Mladenovo stigla dva autobusa puna đaka prvaka iz Novog Sada. Došli su da vide i razgledaju opservatoriju Miloša Gagića i da malo porazgovaraju. Naučili su sva slova i da računaju do deset i sve ih interesuje.