Šezdesetih godina prošlog veka svet je bio opčinjen budućnošću. Ljudi su sleteli na Mesec, nadzvučni Concorde je krstario nebom brzinom od 2.000 km/h, a vizionari su predviđali da ćemo do kraja veka redovno putovati u svemir. Ipak, 2025. godina donosi gorku realnost: poslednji put kada je čovek kročio na Mesečevu površinu bilo je 1972. godine, a Concorde je povučen iz službe 2003.
Petak 19.08.2025. Još je rano za konačan i precizan program male konferencije u Petnici i za sad možemo govoriti samo o grubim najavama. Iako nepotpune te najave govore o vrlo zanimljivom sadržaju konferencije.
Astronomska zajednica je dobila priliku da zaviri u srce eksplozije jedne zvezde zahvaljujući svemirskom teleskopu Hubble – koji je, po ko zna koji put, pokazao zašto je nezamenjiv u posmatranju udaljenog svemira.
Treći međuzvezdani objekat koji prolazi kroz naš Solarni sistem pokreće nova pitanja o tome šta se krije u dubinama svemiraTreći međuzvezdani objekat koji prolazi kroz naš Solarni sistem pokreće nova pitanja o tome šta se krije u dubinama svemira.
Koristeći Nasin svemirski teleskop Džejms Veb, tim predvođen Southwest Research Institute (SwRI) identifikovao je prethodno nepoznati mesec koji kruži oko Urana, proširujući poznatu satelitsku porodicu planete na 29. Otkrivanje je izvršeno tokom Veb posmatranja 2. februara 2025. godine.
Astronomi su nedavno otkrili neverovatno snažnu eksploziju radio-talasa, poznatu kao brzi radio-rafal (Fast Radio Burst – FRB). Ovaj događaj, nazvan FRB 20250316A, već je dobio nadimak RBFLOAT (Radio Brightest Flash Of All Time) jer predstavlja najjači FRB ikada zabeležen. Ono što otkriće čini još značajnijim jeste činjenica da su naučnici uspeli da ga brzo lociraju i povežu sa tačnim mestom u svemiru – što je retkost u proučavanju ovih misterioznih fenomena.
Dana 20-og avgusta 2025. u 5 sati ujutro po Griniču bila je lepa konjunkcija tri nebeska objekta na nebu: Venera, Mesec i Jupiter, tim redom posmatrano od horizonta ka zenitu. Srp starog Meseca je bio tačno na sredini između Venere i Jupitera, prividno udaljen 4 ugaona stepena jednako od svake planete.
Kada razgovaramo o klimatskim promenama, često se fokusiramo na savremene uzroke poput emisija ugljen-dioksida. Međutim, da bismo istinski razumeli složenu klimatsku istoriju naše planete, moramo da se okrenemo cosmos-u i pogledamo kako astronomske sile oblikuju Zemljinu klimu tokom hiljada i miliona godina.