Astronautika: misije

Esina kometna misija “Rosetta” približava se kraju. Energija letilice zavisi od Sunca i imala ju je na pretek kada je 13. avgusta bila u perihelu (oko 1,24 AJ). Ali kometa je provela proteklu godinu ubrzano se udaljavajući od Sunca: trenutno je već na skoro 3,5 AJ, iza glavnog asteroidnog pojasa. Zato “Rosettina” snaga opada, jer je Sunce makar 8 puta slabije nego kad se nalazila u perihelu. “Rosetta” je na početku misije preživela veliku udaljenost od Sunca jedino zahvaljujući prebacivanju u duboku hibernaciju. ESA ne planira novu hibernaciju, već okončanje misije izvedeno sporim spiralnim sletanjim na kometu planiranim za 30. septembar.

Prošle nedelje, ESA je objavila gde će se i kad „Rozeta“ spustiti na kometu, privodeći misiju kraju: unutar regiona Ma'at na kometinoj „glavi“, približno u 10:30 UTC 30. septembra. Uz malo truda i prelistavanja prethodnih textova o ovoj misiji, moguće je zamisliti ovu poziciju u odnosu na lokaciju „Philaeinog“ sletanja.

r1
Mapa regiona komete Čurjumov/Gerasimenko sa sletnim lokacijama.

Na kometi je identifikovano 19 regiona odvojenih jasnim geomorfološkim granicama. Sledeći staroegipatsku temu misije „Rozeta“, regioni su dobili adekvatna imena. Grupisani su prema tipu terena koji je dominantan na svakom regionu. Utvrđeno je pet osnovnih kategorija terena: pokriven prašinom (Ma'at, Ash i Babi); lomljeni materijal sa rupama i kružnim strukturama (Seth); široke depresije (Hatmehit, Nut i Aten); ravni tereni (Hapi, Imhotep i Anubis), i izložene površine, pokrivene kamenjem (Maftet, Bastet, Serquet, Hathor, Anuket, Khepry, Aker, Atum i Apis). Sve tri sletne lokacije („Philaenina“ početna i krajnja lokacija i planirano mesto orbitera „Rozeta“) nalaze se na severnom delu „glave“ komerte.

To što se „Rozeta“ udaljava od Sunca znači da više ne poseduje dovoljno električne energije da napaja sve svoje podsisteme, pa misija polako isključuje jedan po jedan koji prestaje da biva bitan. Pre nedelju dana dogodio se simboličan i tužan događaj: u 09:00 UTC isključena je elektronika poznata kao Electrical Support System Processor Unit, deo opreme koji više neće biti potreban jer je trebalo da bude korišćen za komunikaciju sa zamuklim lenderom “Philae”. Već znamo da više nikad nećemo čuti išta od “Philae” nakon poslednjeg kontakta s njom u julu 2015, ali isključivanje ovog dela opreme čini ovo bolno konačnim.

Tužno je reći definitivno zbogom „Philae“; još je tužnije reći gudbaj naučno produktivnijoj glavnoj letilici, „Rozeti“. Na sreću, finalna faza misije doneće nam zadovoljstvo da viidimo kometu iz nikad viđene blizine!

r2
Pogled iz blizine na frakture komete. „Rozeta“ je napravila ovu sliku komete 20. jula 2016. sa udaljenosti od samo 9 km. Rezolucija iznosi samo 16 cm po pixelu! Dole desno se vide polomljeni ali koherentni blokovi.


'Rosetta' blog 17: Adios „Philae“!


Philae se probudila

Lender “Fila” se javio sa komete!

AMBICIJA - Zašto je važna Rosetta?

'Rosetta' već vidi oblik svog cilja

“Rozeta” se sprema za randevu sa kometom

„Rosetta“ i dalje u nokautu
 Divan progaram posvećen putovanju Rozete
Rosetta se probudila
Uspavan na tri godine u svemiru
Jjoš neki linkovi:

Rozeta - Rigorozne pripreme za randevu sa kometom • SVEMIRSKA SONDA "ROSETTA" Odloženo lansiranje • Roseta lansirana • Program • Poseta centru ESA • Plan susreta sa asteroidimaProlaz pored Zemlje i takmičenje • Pisma: O Rozeti • Rosetta uspela da snimi "Pariz"! • "Rosetta" spremna za kritični manevar • "Rosetta" proletele pored Marsa • "Rosetta" spremna za kritični manevar • Rosetta - Podaci o manevru u toku dana • Rosetta - snimak Marsa • O poreklu naziva misije • "Rosetta" poslala fotografije • Rosetta - skoro ubila MarsESA i NASA sarađuju • ROZETA PROLEĆE PORED ZEMLJE • Probuđena sonda se približava asteroidu • MISIJA ROSETTA - RANDEVU SA ŠTEINSOM

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: