Prošle nedelje Nasa je najavila važno saopštenje, a kad tako nešto uradi Nasa to može biti u najmanju ruku zanimljivo, a ponekad i zaista važno.

I tako smo sa nestrpljenjem čekali vesti da bismo konačno saznali: na Mesecu postoji voda!

To sa vodom na Mesecu ima svoju podužu istoriju. Više vekova unazad neki su smatrali da nje na Mesecu ima, neki da je nema. Uglavnom se u 16. i 17. veku pretpostavljalo da su tamne oblasti Meseca mora i jezera, pa su ti predeli i dobili odgovarajuća imena, kao npr. More Nektara, More Kiša, More Oblaka itd. a čuveni nemački astronom i matematičar Mestlin (Michael Maestlin, 1550 – 1631) je tvrdio da mora, planine, pa čak i atmosferu i vidi – i to pre otkrića teleskopa, dakle, golim okom. 

Zatim je došao period kada je utvrđeno da vode na Mesecu jednostavno ne može biti, jer on nema atmosferu, a za postojanje tečne vode potreban je neki atmosferski pritisak.

Međutim i pored toga u novije vreme voda na Mesecu je ipak otkrivena, ali u zamrznutom stanju, u dubokim kraterima polarnih oblasti u koje Sunčevi zraci nikad ne dopiru, pa ako je tu neka kometa bogata vodom pala, ne bi imalo šta da je otopi, i voda ne bi mogla da ispari. 

Upravo zbog toga istraživači su zainteresovani da buduća baza na Mesecu bude stacionirana blizu takvih kratera.

E sad da pređemo na vest.

1920px SOFIA ED10 0182 01 full
SOFIA

Nasina stratosferska opservatorija za infracrvenu astronomiju, SOFIA, otkrila je molekule vode na Mesečevoj površini. Molekuli su otkriveni u ogromnom krateru Clavius, koji je treći po veličini na nama bližoj strani Meseca. To je kružni krater prečnika 231 kilometar i dubine 3,5 kilometra, nazvan po nemačkom matematičaru, astronomu i jezuitu Klaviusu (Christopher Clavius 1538 – 1612). Pri dobroj fazi Meseca može da se vidi čak i golim okom. Pretpostavlja se da je nastao pre oko četiri milijarde godina. 

KraterClavius

Dakle astronomi su iz ovog aviona-opservatorije posmatrali Mesec i pronašli molekule vode u regolitu i to čak i na površinama koje su izložene Suncu. To je značajno jer govori o mogućnosti da voda na Mesecu nije ograničena samo na mesta do koje Sunce ne dopire. Kako je moguće da ta voda postoji i bez guste atmosfere za sad nije jasno i to pitanje stoji pred naučnicima da ga reše. Za sad su u opticaju samo neke teorijske pretpostavke. Možda su ti molekuli vode zarobljeni u staklastim strukturama nastalim padom nekih mikrometeorita što sprečava isparavanje. To ostaje da se istraži. 

U svakom slučaju količina ovakve vode je prilično mala i nije izvesno koliko bi ona mogla da zadovolji potrebe neke buduće posade kada se ona iskrca na Mesec. Ali i to ostaje da se detaljnije istraži. 

Opservatorija SOFIA zaobilazi problem sa kojim se sreću zemaljski teleskopi, jer oni posmatraju Mesec kroz naslage naše atmosfere u kojoj ima puno vodene pare. A SOFIA leti na visini od 13.000 metara čime se izbegavaju najgušći slojevi atmosfere. Sem toga ne samo da se većina vodene pare nalazi ispod aviona nego se na tolikoj visini izbegava atmosfera koja blokira infracrveno zračenje. 

Iz knjige Astronomija na svim talasima (knjiga je objavljena 2007. godine, pre prvog zvaničnog leta opservatorije SOFIA)

SOFIA The Stratospheric Observatory For Infrared Astronomy

(http://www.nasa.gov/centers/ames/news/releases/2000/00_59AR.html)

Početak misije: Misija je planirana za 2007. godinu.

Opis: SOFIA, združeni projekat NASA-e i Nemačke kosmičke agencije predstavljaće teleskop za optičku, infracrvenu i submilimetarsku oblast spektra postavljen u avion Boeing 747. Projektovan kao zamena za veoma uspešnu Kojper avionsku opservatoriju (Kuiper Airborne Observatory) teleskop SOFIA će biti najveći avionski teleskop u svetu.

Ciljevi: Nalazeći se na visinama između 41.000 i 45.000 stopa, SOFIA će vršiti infracrvena posmatranja visoko iznad najvećeg dela atmosfere koja apsorbuje infracrveno zračenje i pokrivaće ceo pojas infracrvenih talasnih dužina. SOFIA će se koristiti za proučavanje međuzvezdanih oblaka, nastanka zvezda i planeta, aktivnosti u središtu Mlečnog Puta, a takođe i za istraživanje sastava planeta i kometa unutar Sunčevog sistema. Kao što je bio slučaj i sa Kojper opservatorijom, profesorima i studentima biće omogućeno da lete sa SOFIA-om i tako obogate svoje znanje o infracrvenoj astronomiji.

 


Jedan od istraživača u opservatoriji SOFIA bio je i naš astronom Miroslav Filipovi:
Profesor Filipović će boraviti u letećoj opservatoriji

 

PREMA:  CNET; Astronomy