Kada pogledamo u noćno nebo, često razmišljamo o planetama. Ali šta je sa njihovim pratiocima? Naš solarni sistem je prepun meseca – od Jupiterovih čuvenih Galilejevih satelita do Saturnovih ledenih svetova. Ipak, uprkos njihovoj sveprisutnosti, proces njihovog nastanka dugo je ostao obavijen velom misterije. Do sada nismo mogli da posmatramo ovaj kosmički proces na delu.
Sve se to menja zahvaljujući svemirskom teleskopu Džejms Veb (JWST). Po prvi put, astronomi su dobili direktan uvid u "rađanje meseca" oko daleke egzoplanete. Ovo revolucionarno posmatranje ne samo da potvrđuje stare teorije, već donosi i nekoliko potpuno neočekivanih otkrića o tome kako se grade solarni sistemi. Evo pet ključnih stvari koje smo naučili.
1. Meseci su brojniji od planeta – i mogli bi biti ključni za život
Pre nego što zaronimo u detalje, važno je razumeti zašto je ovo otkriće toliko značajno. Iako planete privlače najviše pažnje, meseci su verovatno mnogo češći u galaksiji. Što je još važnije, neki od tih meseca mogli bi imati uslove za život. Ovo posmatranje otvara potpuno novu eru u potrazi za nastanjivim svetovima izvan našeg solarnog sistema.
Kako je NASA istakla: "Meseci verovatno brojčano nadmašuju planete, a neki bi mogli biti staništa za život kakav poznajemo. Ali tek sada ulazimo u eru u kojoj možemo da svedočimo njihovom formiranju."
Slika 1: NASA-in Svemirski teleskop Džejms Veb omogućio je astronomima prvi uvid u materijal u disku oko jedne masivne egzoplanete. Disk je verovatno mesto gde nastaju meseci. Ako je naš Sunčev sistem ikakav pokazatelj, meseci u našoj galaksiji nadmašuju broj planeta, a neki od njih mogli bi biti nastanjivi. Razumevanje scenarija nastanka meseca je od ključnog značaja. Kredit za sliku: NASA, ESA, CSA, STScI, G. Cugno (Univerzitet u Cirihu, NCCR PlanetS), S. Grant (Karnegi institut za nauku), J. Olmsted (STScI), L. Hustak (STScI)
2. Po prvi put, posmatramo "proizvodnju meseca" na delu
Koristeći moćne instrumente teleskopa Džejms Veb, naučnici su dobili do sada neviđen pogled na disk materijala koji bi mogao da formira mesece. Ovaj disk, poznat kao cirkumplanetarni disk (CPD) – prsten gasa i prašine koji hrani planetu u rastu i iz kojeg se rađaju meseci – kruži oko egzoplanete po imenu CT Cha b, koja se nalazi na udaljenosti od 625 svetlosnih godina.
Ovo je prvi put da su naučnici uspeli da izmere hemijske i fizičke osobine jednog ovakvog diska. To je kao da smo umesto gotove kuće, konačno dobili priliku da zavirimo u nacrte i vidimo sav građevinski materijal. Međutim, ovo postignuće nije bilo nimalo lako. Posmatrati slabašni disk pored blještave zvezde je kao pokušavati da uočite svica pored upaljenog fara. Koristeći Vebov instrument za srednje infracrveno zračenje (MIRI), i nakon godinu dana upornosti da "iščeprkaju" signal iz podataka, naučnici su uspeli u svom naumu.
Slika 2:Ova ilustracija prikazuje neke od molekula koji sadrže ugljenik, a pronađeni su u disku oko CT Cha b. Kredit za sliku: Cugno i Grant, 2025. ApJL
3. Sastojci za mesec mogu biti potpuno drugačiji od sastojaka njegove zvezde
Ovde stvari postaju zaista iznenađujuće. Najveće naučno otkriće je drastična hemijska razlika između diska oko planete i diska oko njene matične zvezde.
Disk oko planete CT Cha b, iz kojeg nastaju meseci, bogat je mnoštvom molekula na bazi ugljenika, uključujući acetilen, benzen i cijanovodonik. Nasuprot tome, disk oko zvezde domaćina, CT Cha A, pokazuje znake vode, ali nema ugljenika. Ova činjenica ruši dosadašnje pretpostavke da unutar mladog zvezdanog sistema vlada hemijska uniformnost. Čini se da planeta i njeni budući meseci igraju po sopstvenim hemijskim pravilima.
4. Kosmička hemija evoluira iznenađujućom brzinom
Ova zapanjujuća hemijska razlika je još neverovatnija kada uzmemo u obzir koliko brzo se dogodila. Zvezda domaćin, CT Cha, veoma je mlada – stara je svega oko 2 miliona godina, što je treptaj oka u kosmičkim razmerama.
Činjenica da već postoji tako velika razlika u hemijskom sastavu između diska zvezde i diska planete ukazuje na "brzu, divergentnu hemijsku evoluciju". Drugim rečima, unutar istog sistema, hemijski putevi zvezde i planete su se razdvojili dramatično i brzo, kao da su dva brata blizanca za samo nekoliko godina razvila potpuno različite ličnosti i interesovanja. Ovo je mnogo brže nego što su astronomi ranije mislili.
5. Ne radi se samo o mesecima – radi se i o planetama
Iako je fokus na formiranju meseca, ovo otkriće nam govori mnogo i o samoj planeti. Proučavanjem materijala u cirkumplanetarnom disku, naučnici mogu da vide koji se "sastojci" koriste ne samo za izgradnju meseca, već i za dalji rast same planete.
Kako je Sijera Grant, koautorka studije, slikovito objasnila, posmatramo dva procesa istovremeno.
"Mi ne svedočimo samo formiranju meseca. Mi takođe svedočimo formiranju ove planete."
Zaključak: Nova granica
Posmatranja teleskopa Džejms Veb otvorila su potpuno "novu granicu" u našem razumevanju kako se grade i planete i meseci. Više nismo ograničeni na proučavanje gotovih sistema poput našeg; sada možemo da posmatramo sam čin stvaranja svetova udaljenih 625 svetlosnih godina.
Ovo je tek početak. Kako je koautor studije Gabrijele Kunjo rekao, "moramo da gledamo druge sisteme koji su još uvek u izgradnji" da bismo razumeli poreklo našeg sopstvenog. Dok Veb usmerava svoj pogled ka drugim solarnim sistemima u nastajanju, koje će još tajne o našem kosmičkom poreklu otkriti?
Zaista živimo u vremenu budućnosti astronomije, kako je u svom predvanju OVDE izneo Prof. dr Miroslav Filipović.
Izvori:
https://www.usatoday.com/story/news/nation/2025/09/30/exoplanet-nasa-moons-form/86423784007/
https://www.universetoday.com/articles/the-jwst-spies-the-raw-materials-for-exomoons