U jednom momentu izgledalo je da se na Marsu odigrava nešto neobično i svakako neočekivano. Kao da se jedan od velikih Marsovih vulkana probudio i počeo da bljuje iz svoje utrobe oblake dima i prašine u retku atmosferu planete. 

102718 mars2
ESA/GCP/UPV/EHU Bilbao

Sve do sada, i pored iscrpnih istraživanja, naučnici nisu uspeli da zabeleže ni jednu vulkansku erupciju na Marsu i ovo bi, tako je izgledalo, mogao da bude presedan, podatak koji se ne uklapa upoznate činjenice o strukturi Marsa i koji ulazi u stručne radove i udžbenike. Jer, na Marsu vulkani su se davno ugasili. Iscrpli su svoj užareni materijal, izbacili ga na površinu, znatno izmenili njegov krajolik, ali sada beživotno miruju, kao zaleđeni. A onda, su sa orbitera Mars Expres Evropske svemirske agencije, stigle fotografije koje prikazuju kuljanje dima iz grotla jednog ugaslog vulkana. Oblak dug 1500 kilometara lagano struji i izaziva čuđenje na susednoj planeti.

Arsia Mons PIA02804
NASA/MOLA Science Team

Vulkan od koga se pruža oblak je Arsia Mons, najjužniji od tri koji su poznati pod zajedničkim imenom Tharisis Montes, u području Tharsis, gotovo na samom ekvatoru planete. Njegovo ime, Arsia Montes, dolazi od drevnog Rimskog toponoma sa stare mape koju je napravio još Đovani Skjapareli, čuveni italijanski astronom i u svoje vreme najveći stručnjak za Sunčev sistem, a time i za Mars. Arsia Mons je za naše pojmove ogroman vulkan. U podnožju njegov prečnik zauzima čak 435 kilometara, visok je skoro dvadeset, a njegova kaldera je široka 110 kilometara. U njega gotovo da bi mogla stati naša Vojvodina. Ali kaldera je nastala u vreme kada je ovaj vulkan divljao što je bilo pre 150 miliona godina. 

I taman kada smo pomislili: evo ga, živ je, Marsov vulkan je proradio, iz Evropske svemirke agencije stiglo je otrežnjujuće i pomalo dosadno objašnjenje ove pojave.

Radi se, kažu u Agenciji, o već poznatoj pojavi koja je inače i ranije bila zabeležena, 2009, 2012. i 2015. godine. Nastupio je period kada ta oblast otopljava usled čega se formira oblak vodenog leda koji zatim pod uticajem jutarnjih lokalnih vetrova struji duž blagih padina ugaslog vulkana. Orbiter je snimio na stotine fotografija na kojima se vidi kako se izgled oblaka menja tokom dana. U svom najizrazitijem obliku toliko je velik da ga je dobrim teleskopom moguće videti čak i sa Zemlje.

Eh, ponekad je uzbudljivije kada objašnjenje neke pojave ili događaja nije poznato. S druge strane, lepo je kada nešto znamo.  

102718 mars3

Prema: Astronomy Now