Orion.JH

Sad je pravo vreme da se upoznamo sa zimskim nebom ili bar sa njegovim najmarkantnijim delom.

Orionu čovek mora da se divi. Moćan je, veličanstven i lep. Zbog svojih sjajnih zvezda i veličine lako se uočava na nebu. Poznat je od davnina, pa ga i Homer pominje u Ilijadi. Orion spada u najstarija sazvežđa.

U tradiciji Srba Orion se često pominje jer je služio za orijentaciju i za određivanje doba noći. Na našem nebu se pojavljuje u avgustu i vidi se sve do aprila.

Stari Grci su u ovom sazvežđu videli snažnog lovca koji u jednoj, uzdignutoj, ruci drži veliku batinu, a u drugoj štit. Trup Oriona je markiran sa četiri zvezde. Ona koja se nalazi u desnom Orionovom ramenu zove ze Betelguese. To je promenljiva zvezda, pravi supergigant jer je njen prečnik veći od sunčveog, po nekim procenama čak i hiljadu puta!

SATzimski1

Stavite kursor na ilustraciju da vidite konture sazvežđa

Orion karta

Desno od Betelgeza, u drugom ramenu lovca nalazi se Belatriks. Svoje ime ova zvezda je dobila u srednjem veku. Bellatrix je latinska reč, a znači ratnica. U astrološkim knjigama onog doba kaže se da su žene rođene pod ovom zvezdom predodređene da budu srećne i da vole da pričaju (u šta ne treba sumnjati).

Stari arapski astronomi dali su beti Oriona originalno ime: Rigel, što znači gigantova noga To je ogromna zvezda pavkasto-bele boje. Od našeg Sunca Rigel je sjajniji, pazite sad, 57 000 puta! Daleko je od nas, srećom, 772,9 svetlosnih godina.

Saiph ćete teže uočiti od ostalih velikih zvezda Oriona. Ona je nešto manjeg sjaja (2,07m) i blizu je horizonta pa njeni zraci prolaze kroz debele naslage Zemljine atmosfere što joj umanjuje vidljivost. Od nas je daleko 721,6 svetlosnih godina.

A tri zvezde u struku lovca čine pojas. To su Mintaka, Alnilam i Alnitak. One pokazuju najsjajniju zvezdu neba, Sirius, dole ka horizontu. Na našoj karti gore Sirius se nalazi na šest sati i toliko je sjajan da ga ne možete pobrkati sa nekom drugom zvezdom.

Sirius je posebna priča i o njemu ćemo neki drugi put pričati više. Upravo je on pomogao da stari Egipćani odrede dužinu godine, ali, rekoh, drugi put ćemo. Svakako je lepo znati gde i kada možete naći najsjajniju zvezdu zemaljskog neba.

Sirius je inače i najupadljivija zvezda sazvežđa Canis Major. Canis Major se kod nas zove Veliki pas. Čim postoji velki, normalno, postoji i Mali pas. Oba psa inače pripadaju lovcu Orionu, pa su sa njim i oni dospeli na nebo.

Sirius se nalazi na šest sati, a ako krenemo u pravcu kazaljke na satu malo dalje, na osam sati videćemo sjajnu žućkastu zvezdu Procion. Ona je najsjajnija zvezda Malog psa (Canis Minor).

Idemo dalje, jer sad postaje zanimljivije pošto znamo više o nebeskom sadržaju. Na devet sati i malo više srećemo bliznce, Pollux i Castor. Oni su nauočljivije zvezde sazvežđa Gemini, tj. Blizanci. Pollux i Castor su u grčkoj mitologiji sinovi boga Zevsa i Lede.

Na blizu dvanaest je Capella, žuta zvezda smeštana sazvežđu Auriga (Kočijaš). Po sjaju ona je treća među zvezdama severnog neba (Sirius pripada zvezdama južnog neba). Mnogo je veća i sjajnija od Sunca.

Na jedan sat je Aldebaran, sjajna zvezda ljutito oko Bika (Taurus) i džin među zvezdama. Njeno ime je arapsko a znači pratilac. Aldebaran prati predivno zvezdano jato Plejade koje se vide u njegovoj blizini.

Obratite pažnju na Plejade. To je pravi nebeski dragulj i nešto najlepše što se na nebu može videti, posebno ako posmatrate sa dvogledom. Telekop ima manje vidno polje pa vam uskraćuje zadovoljstvo da ovo jato vidite celo jednom pogledom. 

Plejada ima oko 500, ali se golim okom dobro vide svega njih sedam. Čovek oštrog vida može po vedroj noći, sa mračnog mesta, da ih vidi i 9 golim okom, a i više pod idealinim osmatračkim uslovima. (Moestlin je 1579, dakle pre pronalaska teleskopa, video čak 11 Plejada, dok Kopernik pominje i više od toga - 14 zvezda u ovom jatu).

Naravno, tako divan skup sjajnih uzvezda nije mogao da ostane nezapažen ni u staro vreme pa Plejade pominju Homer, zatim Hesoid i drugi. U Japanu Plejade od davnina zovu „Subaru" što je u novo doba postalo i ime poznate marke japanskih kola, ali i gigantskog japanskog teleskopa od 8,2 metara koji je smešten na Mauna Kei, na Havajima.

A na 4 se nalazi Rigel koga smo već pomenuli.

Da ponovimo gradivo. Betelgeuse u centru, Sirius na 6, Procion na oko 8, Pollux i Castro nablizu 10, Capella 11, pa onda Plejade i Aldebaran na pola dva i Rigel na četiri sata. Za jednu noć i više nego dovolljno.