satOpšta teorija relativnosti predviđa da gravitacija usporava vreme. Samo negde daleko u prostor-vremenu, daleko od svih gravitacionih polja, tamo gde je prostorvreme potpuno ravno časovnici otkucavaju "normalnim" tempom. Približavanjem bilo kom masivnom objektu vreme počinje da teče sve sporije i sporije. Na osnovu ovoga može se zaključiti da će vreme na Zemlji proticati nešto brže nego na Jupiteru. Dok će na Jupiteru vreme teći brže u odnosu na Sunce. Ajnštajn je izračunao da jedna sekunda na Zemlji traje 1,000002 Sunčevih sekundi.

iss

Bilo je mnogo pokušaja da se ova razlika izmeri, ali nijedan od njih nije bio uspešan. Prvi eksperiment koji je potvrdio tačnost i ovog tvrđenja Otr izvršen je, verovali ili ne, na Zemlji! godine 1960, pet godina nakon Ajnštajnove smrti, na Harvardskom univerzitetu, dr robert Paund i njegov asistent glen rebka su izvršili eksperiment koji je potvrdio razliku u brzini proticanja vremena na površini Zemlje i na nekoj maloj visini iznad naše planete (gde je gravitacija nešto slabija). U svom eksperimentu oni su koristili toranj visok 22,6 metara, jedan časovnik se nalazio na Zemlji a drugi na vrhu tornja. Za ovako precizno merenje bilo je neophodno koristiti vrlo precizne časovnike. U prirodi je teško naći precizniji časovnik od atomskog, u ovom eksperimentu časovnici su bila jezgra radioaktivnog Co-57. Kada je sve ovo postavljeno na svoje mesto trebalo je jedino detektorima meriti frekvenciju fotona gama zraka koji su nastajali prilikom radioaktivnog raspada. rezultati koji su u ovom eksperimentu dobijeni dobro su se poklopili sa onim šta je predvidela Ajnštajnova teorija.

gravitacija orbite

Pet godina nakon smrti njegovog tvorca Ajnštajnova teorija je konačno u potpunosti eksperimentalno potvrđena. Sumnje više nije bilo, čovečansvo je dobilo najbolju teoriju gravitacije koju je ikada imalo.

Milan Milošević
Author: Milan MiloševićWebsite: http://www.svetnauke.org

Urednik i osnivač sajta Svet nauke. Doktorirao teorijsku fiziku i radi kao docent na Prirodno matematičkom fakultetu u Nišu. Najviše ga interesuje astrofizika, kosmologija i inflacija, a najveći deo svog slobodnog vremena posvećuje popularizaciji i približavanju nauke mladima. Dugogodišnji borac za razotkrivanje astrolagarija i ostalih kvazinauka na Internetu, i šire.

Neki tekstovi: