Vitalij Lopota je 1. avgusta odstranjen sa mesta predsednika Raketno-kosmičke korporacije (RKK) "Energija", kojom je rukovodio od 2007. Očekuje se takodje smena Aleksandra Selivjorstova, prvog čoveka Centra "Hruničev".


RKK "Energija" je vodeća ruska kompanija u sferi razvoja kosmičkih aparata za misije ljudskih posada. Ona proizvode kosmičke brodove "Sajuz TMA-M", "Progres-M" i module za MKS. Takodje, RKK "Energija" radi na razvoju perspektivnog kosmičkog broda koji će krajem ove ili početkom sledeće decenije smeniti stari "Sajuz". Ova kompanija proizvode i naužno-istraživačke satellite, a vlasnik je i jedinog plovećeg kosmodroma - sistema "Morski start".  

Savet direktora "Energije" je pored toga doneo odluka da prvi čovek nedavno formirane Objedinjene raketno-kosmičke korporacije (ORKK) Igor Komarov od sada rukovodi Savetom RKK "Energija". Takodje, Vladimir Solncev, vršilac dužnosti direktora NPO "Energomaš", je imenovan za privremenog predsednika RKK "Energija". Poznat kao vodeća ruska kompanija u oblasti projektovanja raketnih motora na tečno gorivo, NPO "Energomaš" od 1974. funkcioniše pod okrlijem RKK "Energija". Nezvanično se saznaje da će Solncev najverovatnije biti naznačen za novog predsednika RKK "Energija", dok će funkcija generalnog konstruktora, koja je u vreme Lopote bila objedinjena sa njegovom fukcijom predsednika kompanije, od sada biti odvojena kategorija. U ORKK smatraju da je neophodno odvojiti tehničku od menadžerske funkcije i vratiti se starim, dobrim izvornim šemama kada je generalni ili glavni konstruktor bio ključna ličnost odgovorna za tehničku pripremljenost kosmičkih aparata.

LopotaVitalij Lopota

Teško je očekivati da će Lopota zadržati mesto generalnog konstruktora u RKK "Energija". Komarov je već saopštio da je Lopoti predložio da u ORRK radi kao njegov podpredsednik za tehnološki razvoj.

Konačnu odluku o smeni Lopote trebaju da donesu akcionari korporacije na vanrednoj sednici početkom septembra.

To će biti formalnost, jer je sada već izvesno da se Lopota ne vraća na mesto prvog čoveka korporacije.      

Takodje, posle prelaska u čelnu fotelju RKK "Energija", Solncev će napusti mesto VD direktora NPO "Energomaš". Na to mesto će biti imenovan neko drugi.

Solncev
Vladimir Solncev

Istog dana kada je u ORKK objavljeno o smeni Lopote, nezvanično je procurila vest da će u Vladi Rusije početkom septembra biti predstavljen program ozdravljenja Centra Hruničeva, kompanije koja proizvodi rakete-nosače "Proton" i "Angara".

Posle neuspeha još jednog "Protona" u maju 2014, kada je izgubljen ruski telekomunikacioni satelit "Ekspres", stpljenje Kremlja sa serijom neuspeha u "Hruničevu" došlo je kraju. Uprkos uspešnom lansiranju prve "Angare" početkom jula i planovima da teška "Angara A5" poleti u decembru ove godine. Dmitrij Rogozin je posle majskog neuspeha "Protona" imao vrlo težak sastanak za rukovodstvom "Hruničeva". Tada je izjavio ono što svi vrlo dobro znaju, da u "Hruničevu" postoji kriza sistema upravljanja. Tada je takodje izjavio da će država pomoći, jer je "Hruničev" od strateškog značaja za Rusiju.

U ovoj kompaniji se pored raketa-nosača grade i pojedini moduli za MKS, uključujući i Laboratorijski modul MLM "Nauka" koji je trebao da bude spojen sa MKS prošle godine., Medjutim, kada je modul iz "Hruničeva" prebačen u RKK "Energija" gde su trebali da budu ugradjeni njegovi sistemi upravljanja i naučna oprema, ustanovljeno je da pogonske magistrale modula nisu ispravne. Modul je vraćen natrag njegovom proizvodjaču gde sada maltene mora sve iznova da se odradi, jer da bi pogonski sistemi bili zamenjeni modul treba da bude razmontiran. Zbog ovih problema, lansiranje MLM "Nauka" se sada ne očekuje pre 2017, što je, pored nekoliko velikih neuspeha sa lansiranjem RN "Protona" i nimalo sjajne ekonomske situacije u organizaciji uticalo na odluku Kremlja da se umeša.    

Na revitalizaciji Centra radi se paralelno u "Roskosmosu" i ORKK, ali skupa da delom rukovodstva "Hruničeva" koje je sklono radikalnim reformama. Tamo, kažu ima dosta onih na visokim pozicijama koji ne žele velike promene. Po svemu sudeći, njihovo vreme prolazi. Očekuje se da uskoro biti smenjen generalni direKtor Centra "Hruničev" Aleksandar Selivjorstov. Nije isključeno da na njegovo mesto bude postavljen Andrej Kalinovski, bivši predsednika kompanije "Gradjanski avioni Suhoja" (GSS), koja proizvodi avione Superjet-100. Pored njega, spominje se takodje ime bivšeg generalnog direktora i generalnog konstruktora "Hruničeva" Aleksandra Medvedeva.

Seliverstov

Aleksandar Selivjorstov

Kalinovski

Andrej Kalinovski

Alekseevic

Aleksandar Medvedev

Smene čelnih ljudi dve vodeće ruske raketno-kosmičke kompanije nastavak je velikih reformi koje su započele formiranjem ORKK čiji je zadatak da projektovanje, proizvodnju i testiranje raketno-kosmičke tehnike podigne na najveći mogući nivo. "Velika seča" je započela pre nekoliko meseci kada je smenjen direktor Centra za pripremu kosmonauta Sergej Krikaljov, rekorder medju ruskim kosmonuatima po broju kosmičkih letova. Na njegovo mesto postavljen je takodje bivši kosmonaut Jurij Lončakov, dok Krikaljov sada u ORKK rukovodi planiranjem strategija razvoja ruske kosmonautike sa ljudskim posadama.

Kirkaljov

Sergej Krikaljov

lonchakov-18

Jurij Lončakov

Ruska raketno-kosmička industrija vapi za velikim, kardinalnim reformama.

Njoj su potrebni novi ljudi, nove ideje, ljudi koji će Rusiju vratiti tamo gde joj je mesto - na vodećim pozicijama medju državama koje se bave osvajanjem kosmosa.    

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: