Ovo je jedan od novijih članaka sa sajta NASA-inog Rendgenskog opservatorija Chandre.
Hmm, je l' ovo znači da i Hubble može vidjeti te čuvene - ili već zloglasne - crvene točkice?.
|
Priredio i prilagodio:
Zoran Knez AstroMosor |
Chandra i Webb povezuju crvene točkice
Ova slika jednog osobitog objekt, nazvanog "rendgenska točkica", predstavlja otkriće ostvareno NASA-inim Rendgenskim opservatorijem Chandrom. To bi otkriće moglo pomoći da se protumači priroda jednog tajanstvenog razreda izvora u ranom svemiru. Ta rendgenska točkica, službeno poznata kao 3DHST-AEGIS-12014, od nas je udaljena oko 11,8 milijardi svjetlosnih godina. Ona bi mogla predstavljati ključnu poveznicu između mladih crnih jama usađenih u gusti plin i uobičajenih supermasivnih crnih jama koje rastu (apsorbirajući materijal iz svoje okolice).
Ubrzo nakon što je NASA-in Svemirski teleskop James Webb započeo svoje znanstvene opservacije, znanstvenici su izvijestili o otkriću jedne nove vrste nepoznatih objekata. Astronomi su u Webbovim podacima pronašli izvore koji su bili razmjerno mali i na udaljenosti od oko 12 milijardi svjetlosnih godina od nas. (Jedan od razloga zbog kojega su ti izvori crveni jest upravo ta udaljenost: njihovo svjetlo je (širenjem svemira) pomaknuto prema infracrvenom dijelu spektra i dužim valnim duljinama.) Ti su izvori postali poznati kao crvene točkice (engl. little red dots, LRDs). Astronomi otada pokušavaju dokučiti što su one uistinu.
(...) Kompozitna slika sastavljena od optičkih i infracrvenih fotografija u svom središtu ima crvenu točkicu koja je ujedno i rendgenska točkica. Upadaju u oči dva njena najvažnija svojstva: mala je i crvena! Optičko svjetlo zabilježeno NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble je prikazano kao plavo i zeleno, dok su infracrvene zrake, također uhvaćene Hubbleom, obojeno narančasto i crveno. U umetku gore desno je dana Chandrina fotografija dijela neba koji je na glavnoj slici oivičen sivim kvadratom. U njemu je rendgenska točkica prikazana ljubičastom bojom, kao vrlo sjajni izvor rendgenskih zraka. (Dakle, za ovaj prikaz nisu iskorišteni Webbovi podaci, što naslov članka čini pomalo zbunjujućim. Prim. prev.)
Rendgenska točkica je otkrivena kada su novi Webbovi podaci uspoređeni s jednim ranijim "dubokim" Chandrinim pretraživanjem. Do tada nikada nije bilo primijećeno da neka od LRD-a odašilje i rendgenske zrake. To je prilično čudilo astronome jer bi LRD-e - ako je tu riječ o ranim crnim jamama, kao što mnogi istraživači pretpostavljaju da jest - morale proizvoditi obilje rendgenskih zraka.
Stoga je bilo vrlo važno pronaći neku LRD-u koja to čini! Istraživači su iznijeli pretpostavku da bi ova rendgenska točkica mogla predstavljati prijelaznu fazu između crvene točkice i uobičajene supermasivne crne jame koja povećava masu. Dok crna jama u nekoj LRD-i guta plin oko sebe, u oblacima toga plina se javljaju mjestimične praznine. Zahvaljujući tome, rendgenske zrake iz materijala koji upada prema crnoj jami se mogu probiti van, tako da ih Chandra može uočiti. Na koncu sav taj plin bude konzumiran i "zvijezda s crnom jamom" prestane postojati. Ilustracija prikazuje upravo taj trenutak na razvojnom putu crvene točkice!
U Chandrinim podacima ima i nagovještaja promjenjivosti rendgenskog sjaja ove rendgenske točkice, što ide u prilog zamisli prema kojoj je tamošnja crna jama djelomično zastrta okolnim materijalom. Dok se oblak plina vrti oko osi, preko crne jame (iz naše perspektive) prolaze čas gušći, čas rijeđi dijelovi njegove mase. To izaziva promjene rendgenskog sjaja (kojega možemo opaziti).
Prema drugom tumačenju rendgenske točkice, ona je uobičajenija vrsta supermasivne crne jame koja raste, no koja je zaogrnuta nekom egzotičnom vrstom prašine, s kakvom se astronomi nikada prije nisu bili susreli. U planu su dodatna promatranja koja bi trebala ukazati na to koje je od tih tumačenja točno.
Znanstveni rad o ovom istraživanju je objavljen u Astrofizikalnom dnevniku. Prvi autor mu je Raphael Hviding (Institut za astonomiju Max Planck, u Heidelbergu).
X-ray: NASA/CXC/Max Plank Inst./R. Hviding et al.; Optical/IR; NASA/ESA/STScI/HST; Image Processing: NASA/CXC/SAO/N. Wolk