Ovo je novi članak s NASA-inog sajta Svemirskog teleskopa James Webb.
Ranija objava, s MIRI-jevom slikom Sombrera, je ovdje:
Posljednja slika je detalj u punoj razlučivosti. Velika slika ima više od 132 milijuna piksela.
|
Priredio i prilagodio:
Zoran Knez AstroMosor |
Animacija uspoređuje, redom, Hubbleovu optičku fotografiju galaktike Sombrero (Messier 104),
Webbovu bliskoinfracrvenu fotografiju snimljenu NIRCam-om, te
Webbovu fotografiju snimljenu putem njegovog MIRI-ja u srednjim valnim duljinama.
Webb zaokružuje sliku diska galaktike Sombrero
Nakon što je potkraj 2024. g. načinio fotografiju čuvene galaktike Sombrero u srednjim infracrvenim valnim duljinama, NASA-in Svemirski teleskop James Webb je sada toj opservaciji dodao i jednu u bliskoinfracrvenih valnim duljinama. Na toj novoj slici Sombrerova ogromna središnja izbočina - gusto napučeni oblak od zvijezda u jezgri te galaktike - jarko svijetli, dok prašina po rubovima njegova diska zaustavlja dio zvjezdanog svjetla.
Proučavanjem galaktika kakav je Sombrero u različitim pojasima valnih duljina, uključujući Webbove bliske i srednje infracrvene zrake, te optičko svjetlo zabilježeno NASA-inim Svemirskim teleskopom Hubble, pomaže astronomima da bolje shvate kako takvi složeni sustavi od zvijezda, prašine i plina nastaju i razvijaju se u međudjelovanju svojih sastojaka.
U usporedbi s Hubbleovom fotografijom u vidljivom svjetlu, prašinski disk na novoj Webbovoj slici snimljenoj njegovom NIRCam-om nije toliko istaknut. Tako je stoga što se duže, crvenije valne duljine infracrvenog svjetla koje odašilju zvijezde lakše probijaju kroz prašinu. Zbog toga manje zvjezdanog svjetla biva zaustavljeno njome. U slučaju srednjih valnih duljina infracrvenog svjetla, mi zapravo vidimo sjaj same prašine.
Galaktika Sombrero se nalazi na oko 30 milijuna svjetlosnih godina od nas, na rubu galaktičkog jata Djevica. Njena masa iznosi oko 800 milijardi Sunčevih masa. Okrenuta nam je bočno, što znači da joj vidimo rub (prašinskog diska).
Ranija istraživanja ukazuju na to da je ta galaktika, unatoč njenom sadašnjem spokojnom sjaju i pravilnom prstenu prašine kojega posjeduje, imala burnu prošlost. Nekoliko neobičnosti koje su u vezi nje tijekom godine izašle na vidjelo, daju naslutiti da je ona ishod silovitog stapanja s još barem jednom drugom galaktikom.
Sombrero je dom približno 2000 zbijenih (kuglastih) zvjezdanih jata - zbirki od po više stotina tisuća starih zvijezda, održavanih na okupu gravitacijom. Spektroskopija je pokazala da su zvijezde unutar tih zbijenih jata neočekivano različite jedne od drugih. Zvijezde koje nastaju u isto vrijeme i od istog materijala, trebale bi imati slične kemijske otiske prstiju. Primjerice, trebale bi sadržavati iste udjele elemenata poput kisika ili neona. Međutim, zbijena jata u ovoj galaktici pokazuju zamjetne varijacije. Stapanje različitih galaktika tijekom milijardi godina bi moglo objasniti tu razliku. (Tu se vjerojatno radi o tome da se razlikuju kemijski sastavi zvijezda u različitim zvjezdanim jatima, a ne o tome da unutar jednog jata postoje zvijezde različitih kemijskih sastava. Zbijena jata u sadašnjem Sombreru su nastala u različitim galaktikama, u različitim vremenima i od različitih sirovina. Prim. prev.)
Svijenost unutarnjeg diska Sombrera, još je jedan dokaz koji ide u prilog teoriji o stapanju s drugom galaktikom. I dok mi ovu galaktiku svrstavamo u one koje su nam okrenute bočno, ona je ipak malo nakošena. Mi je vidimo malo odozgo, duž pravca koji je na ravninu njenog ekvatora nagnut šest stupnjeva. Zahvaljujući tome, vidimo da je njen unutarnji disk malo nakošen prema unutra. Drugim riječima, on nije posve ravan, već pomalo nalikuje na lijevak.
Visoka razlučivost Webbove NIRCam-e nam omogućuje i da raspoznamo pojedinačne zvijezde izvan galaktike - ali ne nužno i na istoj udaljenosti od nas. Neke od njih izgledaju crvene. To su tzv. crveni divovi: hladnije zvijezde koje (unatoč nižoj temperaturi) zbog svojih ogromnih površina blistaju na ovoj slici. Ti su crveni divovi uočeni i u srednjim infracrvenim valnim duljinama, dok one manje i plavlje zvijezde u potonjem valnom području potpuno iščezavaju.
Na NIRCam-inoj slici se usto vide i galaktike najraznovrsnijih oblika i boja, razasute po tami svemirske pozadine. Raznovrsnost njihovih boja omogućuje astronomima da doznaju neka od njihovih svojstava, poput udaljenosti koja ih dijeli od nas.
NASA, ESA, CSA, STScI
Velika NIRCam-ina slika (11909 X 11115 piksela)
