Astronautika: misije

U pitanju je najmanji i najlakši kosmički orbiter koji je leto do danas; on je 27 metara kraći i 90 tona lakši od orbitera „Буран“ i spejs šatla.

Američko ratno vazduhoplovstvo (USAF) prekjuče je objavilo da je zbog uočenog kvara na jednom od motora tokom nedavnog lansiranja rakete „Delta“ otkazano lansiranje njihovog mini–šatla X–37B u orbitu.

Lansiranje, koje je prema planu bilo zakazano za danas, sada je pomereno za 11. decembar, javljaju izveštaji agencije „Florida Today“.

Problemi sa motorom su otkriveni tokom lansiranja rakete „Delta IV“ i jednog od vojnih satelita za globalno pozicioniranje izvršenog 4. oktobra. Tada je telemetrija konstatovala pad potiska u jednom motoru rakete.

Iako će se mini–šatl lansirati raketom „Аtlas V” verzija 501, ona u drugom stepenu koristi isti motor kao onaj na raketi „Delta IV“.

Mada je GPS satelit srećno stigao u orbitu, rukovodioci misije nazvane OTV–3 izjavili su da žele da budu sigurni da sličan problem neće ugroziti probno lansiranje tajanstvene letilice X–37B.

Ovaj program, koji je krajem prošlog veka započeo kao Nasin projekat, prešao je u vojne ruke 2004. godine. Dve godine kasnije usledila su prva testiranja, a u aprilu 2010. godine izvršeno je i prvo orbitno lansiranje. Misija USA-212 trajala je 224 dana i uspešno se završila sletanjem u vojnu bazu uz pucanje jedne gume. Drugi let je usledio u martu 2011, i ta misija USA-226 trajala je 469 dana – do maja 2012. godine.

Njegova prava svrha još nije obelodanjena. Ili će da nosi špijunske satelite u orbitu, ili će da nosi kosmičko oružje protiv satelita drugih država (koje li su to?). Početkom godine iz vojnih vrhova se pročula vest da Amerikanci hoće da špijuniraju kineski modul svemirske stanice „Tiangong-1“, ali je to kasnije demantovano.

buran

Od svih orbitnnih aviona u istoriji, samo su X–37 i sovjetski „Буран“ izveli kosmičke letove bez posade. Posle „Буранa“, to je prvi višekratni svemirski avion koji je u stanju da se vrati sa orbite potpuno automatski.

 x-37

Orbitna probna letilica X–37 predstavlja za 120% uvećanu verziju the Boingove letilice X-40. Dugačka je 8,8 m i ima dva repna stabilizatora pod uglom. Tokom povratka, avion će se kretati brzinom od 25 Mahova.

 x-37

Vojni svemirski avion X–37B je robotska letilica koja će služiti za špijunske zadatke u Zemljinoj orbiti.

 x-37b

Scaled Composites White Knight је korišćen za prvo letno testiranje X–37 u aprilu 2008. godine. Testiranje je obavljeno u kalifornijskoj pustinji. Evo pravog odgovora zašto je ovaj avion pobeđivao na svim takmičenjima Ansari X Prize i ko je davao lovu za razvoj.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: