U ovom trenutku Europljani i Rusi pregovaraju i dogovaraju astronautičke misije na Mars. No pravo je pitanje jesu li njihove svemirske agencije spremne za takve poduhvate u svijetlu aktualnih financijskih, političkih i tehnoloških predispozicija. Već desetak godina ESA i RSA troše značajne resurse ne bi li iznjedrile misiju/misije koje obuhvaćaju orbitere, landere i rovere.
Naizgled se čini kako invazija samo što nije počela, no stvarnost je ponešto drugačija od planova na web stranicama. Prema redu vožnje 2016. poletio bi Mars orbiter, dvije godine kasnije usljedilo bi lansiranje Mars landera s roverom a 2020./2022. poletio bi projekt „uskrsnulog“ Phobos Grunta. Zanimljiv trojac dosad je „pojeo“ poprilično financijskih sredstava a trenutačni je rezultat veoma mršav. Izvjesno je kako obje strane posjeduju volju i želju no financije i iskustvo im nisu nešto naklonjeni, bar ne ruskoj strani. Slijedom toga za očekivati je da se partneri najprije konsolidiraju u svojim htijenjima, restrukturiraju planove stare desetak pa i dvadesetak godina te okrenu novim vizijama.
Europski EXO MARS rover trebao bi potražiti život na Marsu i to bi bila prva misija s tim ciljem u povijesti istraživanja Marsa. No čak je i laicima jasno kako se projekt „kilavi“ u bespuću projektnih lutanja. Učestala mijenjanja tehničkih zahtjeva svako malo projekt odvedu na početak.
Naslovno pitanje u ovom je trenutku nažalost samo lijepa želja. Nema sumnje da će i ESA i RSA krenuti k crvenoj planeti, „samo se moraju usaglasiti kako i s čime“. Do tada razglednicama s Marsa opskrbljivati će nas isključivo NASA, u prilog tome govori i izjava za medije Frederica Nordlanda, ESAina direktora za međunarodnu koordinaciju država članica s sastanka u Napoliju (Italija) ; „do kraja ove godine članice ESA dogovoriti će se međusobno o tome što će i kako Europa dalje u svemiru“...